STOXX indeks 600 vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,6 posto, nakon što je jučer oslabio 0,4 posto.

Frankfurtski DAX i pariški CAC indeks bili su u 9,30 sati na gubitku između 0,4 i 0,6 posto, dok je londonski FTSE bio u plusu 0,4 posto.

Na burzama se jutros trguje oprezno jer će poslijepodne biti objavljeno izvješće o zapošljavanju u SAD-u, koje bi moglo utjecati na odluke čelnika američke središnje banke o ključnim kamatnim stopama.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u rujnu broj novih radnih mjesta povećan za 175.000. Budu li podaci o zapošljavanju bolji nego što se očekuje, porasle bi procjene u vezi povećanja kamata Feda do kraja godine.

Nakon posljednjih naznaka ubrzanja rasta gospodarstva, trgovci na tržištu novca povećali su izglede za povećanje kamata Feda u prosincu iznad 60 posto.

Na londonskoj su burzi, pak, cijene dionica jutros porasle, što se zahvaljuje padu tečaja funte, zbog čega britanski izvozni proizvodi na inozemnim tržištima postaju cjenovno konkurentniji.

Na valutnim je tržištima, naime, tečaj funte rano jutros u jednom trenutku potonuo gotovo 10 posto, na 1,1378 dolara. To se pripisuje automatskom aktiviranju naloga za prodaju nakon što je tečaj funte skliznuo ispod ključnih razina podrške.

No, ubrzo je funta nadoknadila veći dio gubitaka, pa se njezin tečaj trenutačno kreće oko 1,2440 dolara. Ipak, znatno ispod 1,27 dolara koliko je tečaj funte iznosio jučer u ovo doba.

Britanska je valuta pod pritiskom od početka tjedna, nakon što je u nedjelju premijerka Theresa May kazala da će pregovori o izlasku iz EU početi najkasnije do kraja ožujka i upozorila da ti pregovori neće biti bez problema.

Ulagači se plaše posljedica ′tvrdog Brexita′, odnosno izlaska iz EU koji bi rezultirao ograničenim pristupom jedinstvenom tržištu EU-a.

I na azijskim burzama cijene dionica jutros su pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 9,30 sati bio u minusu 0,4 posto.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks oslabio 0,2 posto, na 16.860 bodova. No, u cijelom tjednu porastao je 2,5 posto, što se ponajviše zahvaljuje slabljenju jena jer zbog toga raste cjenovna konkurentnost japanskih izvoznih proizvoda na inozemnim tržištima.