Na europskim su burzama u četvrtak ujutro indeksi ojačali, nakon dva dana pada, pri čemu su, zahvaljujući rastu cijene nafte, najviše porasle cijene dionica u naftnom i plinskom sektoru.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto, nakon što je u prva dva radna dana ove godine pao gotovo 1 posto.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,27 posto, na 7.705 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,33 posto, na 16.590 bodova, a pariški CAC 0,28 posto, na 7.430 bodova.

Najviše su jutros, u prosjeku 1,3 posto, porasle cijene dionica u naftnom i plinskom sektoru, što se zahvaljuje snažnom rastu cijena nafte dva dana zaredom.

A na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u minusu 0,3 posto, oslabivši treći dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 0,8 posto.

Pod najvećim su pritiskom kineske burze jer posljednji podaci pokazuju da drugo po veličini svjetsko gospodarstvo ne raste tako brzo kao što su se ulagači nadali.

Ni na ostalim azijskim tržištima ne vlada ništa bolje raspoloženje jer su jučer na Wall Streetu cijene dionica pale drugi dan zaredom.

Dow Jones oslabio je 0,76 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,80, a Nasdaq indeks 1,18 posto.

To je prvi put od 2015. da je S&P 500 indeks pao dva dana zaredom na samom početku godine, a posljedica je, kažu analitičari, odluke ulagača o povlačenju dijela zarade s tržišta, nakon snažnog rasta cijena dionica krajem prošle godine.

Osim toga, jučer objavljeni zapisnik s posljednje prošlogodišnje sjednice američke središnje banke nije dao naznake kada bi moglo slijediti smanjenje kamata.

Čelnici Feda vjeruju da je inflacija pod kontrolom i upozoravaju da bi previše restriktivna monetarna politika mogla naštetiti gospodarstvu. No, iz zapisnika se ne može zaključiti kada bi moglo započeti smanjenje kamatnih stopa.

„Zapisnik sugerira da mnogi čelnici Feda zagovaraju zadržavanje kamata na povišenim razinama dulje razdoblje, a oni koji procjenjuju da će u 2024. početi smanjenje kamata, to očekuju kasnije tijekom godine", objašnjava Quincy Krosby, strateginja u tvrtki LPL Financial.

U posljednjim mjesecima prošle godine cijene su dionica snažno porasle jer su se ulagači nadali agresivnom smanjenju kamata Feda u ovoj godini.

I dok procjene čelnika Feda s posljednje lanjske sjednice pokazuju da se u ovoj godini očekuje smanjenje kamata u tri navrata, na tržištu se špekulira da će Fed smanjiti kamate u šest navrata, počevši od ožujka.

Na tržištu novca posljednjih se dana procjenjivalo da postoji više od 70 posto izgleda da će Fed već u ožujku početi smanjivati kamate, no jučer su, nakon objave zapisnika Feda, ti izgledi smanjeni na manje od 70 posto.