STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je oko 9,45 sati u plusu 0,2 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,15 posto, na 7.284 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,20 posto, na 11.996 bodova, a pariški CAC 0,50 posto, na 5.309 bodova.

Uspon tih indeksa ponajviše se zahvaljuje rastu cijena dionica u energetskom sektoru, za 1,2 posto, kao i rudarskom, za 1 posto.

Cijene nafte posljednjih dana snažno rastu jer ih podržava najava američkih sankcija protiv iranske naftne industrije, što bi moglo izazvati pad ponude ′crnog zlata′ na tržištima.

Nakon što je jučer skočila više od 2 posto, jutros je na londonskom tržištu cijena barela porasla daljnjih 0,7 posto, na 79,60 dolara.

Pozitivno na tržišta utječe i jučerašnji rast burzovnih indeksa na Wall Streetu.

Ipak, trguje se suzdržano zbog jačanja tenzija između Washingtona i Pekinga, što opterećuje tržišta već tjednima.

Kina je u utorak obavijestila Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) da kani uvesti sankcije u vrijednosti 7 milijardi dolara godišnje SAD-u jer Washington ne poštuje rješenje u sporu u vezi američkih dampinških carina.

Predsjednik SAD-a Donald Trump kazao je, pak, novinarima da će SAD zadržati čvrsti stav prema Kini.

Trgovinske napetosti između SAD-a i Kine jačaju od kada je prošloga tjedna istekao rok za javnu raspravu o prijedlogu predsjednika Trumpa da se uvedu carine na uvoz daljnjih 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda.

I dok se čeka odluka o tome, Trump je poručio i kako je spreman uvesti dodatne carine na kineske proizvode vrijedne 267 milijardi dolara.

Dosad su SAD i Kina jedna drugoj nametnule uvozne carine na robu vrijednu 50 milijardi dolara, a Kina je najavila da će i na nove carine odgovoriti - carinama.

Zbog toga su na azijskim burzama cijene dionica pale deseti dan zaredom, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica oko 9,45 sati bio u minusu 0,3 posto, zaronivši na novu najnižu razinu u 14 mjeseci.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 0,3 posto, na 22.604 boda.