Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica znatno pale jer su ulagači zabrinuti zbog rata u Ukrajini i vjerojatnog agresivnog povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu oko 1 posto, nakon što je prošloga tjedna skliznuo 0,9 posto.

Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,07 posto, na 7.611 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,80 posto, na 14.050 bodova, a pariški CAC 1,12 posto, na 6.517 bodova.

Pritom su najviše pale cijene dionica u turističkom i građevinskom sektoru.

Gotovo sve europske burze jutros su u minusu dok ulagači prate daljnje napade ruske vojske na ukrajinske gradove.

Uz to, pokolebao ih je James Bullard, predsjednik ogranka Feda u St. Louisu, koji je sinoć ponovio kako bi kamatne stope do kraja godine trebalo povećati na 3,5 posto jer je, kako kaže, inflacija u SAD-u „daleko previsoka".

I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,45 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,7 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,5 i 0,9 posto. U Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, između 0,1 i 2,2 posto.

Kineski BDP porastao 4,8 posto

Pad Hang Seng indeksa posljedica je pritiska na tehnološki sektor, nakon što su kineske regulatorne vlasti uvele nove restriktivne mjere u vezi tog sektora.

Na ostalim se burzama, pak, trguje oprezno, dok ulagači analiziraju makroekonomske podatke iz najvećeg gospodarstva u regiji.

Jutros je objavljeno da je kineski BDP u prvom tromjesečju porastao 4,8 posto na godišnjoj razini, što je više od očekivanja analitičara, ali manje od 5,5 posto, koliki rast ove godine ciljaju kineske vlasti.

Još su više ulagače zabrinuli podaci o rastu nezaposlenosti u velikim gradovima, a padu potrošnje u trgovini na malo u ožujku za 3,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je znatno veći pad nego što se očekivalo.

Zbog usporavanja rasta gospodarstva, u petak je kineska središnja banka smanjila stopu izdvajanja obveznih rezervi, čime je bankama oslobodila oko 80 milijardi dolara za kreditiranje građana i gospodarstva.

No, mnogi smatraju da to neće biti dovoljno kako bi se preokrenulo oštro usporavanje rasta gospodarstva. Tim više što vlasti inzistiraju na politici nulte tolerancije koronavirusa, pa su spremne ′zatvoriti′ čak i Šangaj, financijsko središte s 26 milijuna stanovnika, kako bi spriječile širenje tog virusa.

„Očekujemo dodatne poticaje, prvenstveno više ulaganja u infrastrukturu, snažniji rast kreditiranja i popuštanje nekretninske politike. No, ne vidi se da vlasti čine ′sve što mogu′ kako bi postigle rast gospodarstva od 5,5 posto, niti se vidi popuštanje stege u vezi covid politike", kaže Wang Tao, direktor u UBS Investment Bank Research.

Tržišta bez jasnog smjera

Ulagači su suzdržani i zbog jučerašnjeg blagog, ali ipak pada Wall Streeta. Na najvećoj svjetskoj burzi i dalje vlada nestabilnost, kao i proteklih tjedana, što je ponajviše posljedica očekivanja da će američka središnja banka zbog visoke inflacije agresivno povećati kamatne stope.

Idućih dana u fokusu ulagača bit će financijski rezultati kompanija koji bi mogli pokazati kako su visoka inflacija i rat u Ukrajini utjecali na poslovanje kompanija.

Tako se, među ostalim, očekuju kvartalna izvješća Netflixa, Tesle, Johnson & Johnsona i IBM-a.

„Tržište traži neki smjer. Hoće li ga usmjeriti poslovni rezultati? Možda. No, sveobuhvatniji čimbenici bit će i dalje pitanje što će Fed poduzeti u vezi kamata i inflacije i kako će na kinesko gospodarstvo utjecati politika nulte tolerancije koronavirusa", kaže Jack Janasiewicz, portfelj menadžer u tvrtki Natixis Investment Managers.

Posljednjih tjedana tržište je pod pritiskom zbog visoke inflacije u SAD-u i bojazni da će Fed povećati ključne kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo.

Kako bi suzbio inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina, Fed je na sjednici u ožujku povećao kamate po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.