Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica porasle, nakon dva dana pada, no trguje se oprezno jer se rast gospodarstava usporava, s obzirom da središnje banke zbog visoke inflacije povećavaju kamatne stope.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,5 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,47 posto, na 7.053 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,05 posto, na 12.919 bodova, a pariški CAC 0,74 posto, na 5.926 bodova.

Na tržištima vlada oprez jer niz posljednjih podataka ukazuje na usporavanje rasta gospodarstava.

Jutros je, primjerice, objavljeno da je u Britaniji promet u trgovini na malo u svibnju pao 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Doduše, to je manji pad nego što su analitičari očekivali, no revidirani podaci pokazuju da je u travnju potrošnja porasla samo 0,4 posto, a ne 1,4 posto, koliko su pokazivali prvi podaci.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 1,4 posto. Tako je na putu prvog tjednog dobitka u mjesec dana.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 1,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,7 i 2,2 posto.

Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones ojačao je 0,64 posto, dok je S&P 500 porastao 0,95, a Nasdaq indeks 1,62 posto.

Podršku indeksima pružio je rast tehnološkog sektora, kojemu je išao u prilog pad prinosa na obveznice, a porasle su i cijene dionica u defanzivnim sektorima, kao što su uslužni, zdravstveni i potrošački.

No, kao i prethodnih dana, trgovalo se nestabilno jer ulagači nisu sigurni da je tržište dosegnulo dno, nakon što je S&P 500 indeks zaronio u područje ′medvjeda′, više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.

Posljedica je to povećanja kamatnih stopa američke središnje banke kako bi suzbila inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8,5 posto.

Od ožujka je Fed povećao ključne kamate za 1,5 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 posto, što je njihova najviša razina od ožujka 2020. godine i izbijanja koronakrize.

A slijede i daljnja povećanja kamata, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 posto, najvišu razinu od 2008. godine.

Predsjednik Feda Jerome Powell ponovio je jučer u drugom danu izvještavanja Kongresa o gospodarskoj situaciji da je središnja banka predana tomu da spusti inflaciju na ciljanih 2 posto i održi snažno tržište rada.

Poručio je da vjeruje da je gospodarstvo dovoljno snažno da izdrži povećanje kamata, ali je priznao i da postoji mogućnost recesije.

„Velika je doza nesigurnosti u vezi gospodarskih izgleda, stoga je tržište konfuzno", kaže Walter Todd, direktor u tvrtki Greenwood Capital.

Mnogi analitičari već dulje vrijeme upozoravaju da zbog brzog i oštrog povećanja kamatnih stopa slijedi usporavanje rasta gospodarstva, pri čemu rastu rizici od recesije.

I to ne samo recesije u američkom, nego i svjetskom gospodarstvu jer i u mnogim drugim zemljama središnje banke podižu kamatne stope kako bi zauzdale inflaciju.

Analitičari Citigroupa poručili su da postoji gotovo 50 posto izgleda da će svjetsko gospodarstvo uroniti u recesiju.

Jučer objavljeni podaci pokazali su da se u lipnju u SAD-u poslovna aktivnost osjetno usporila, dok je povjerenje potrošača zbog visoke inflacije palo.

„Fed želi vidjeti usporavanje rasta, što novi podaci pokazuju. Rast se usporava, a hoće li gospodarstvo uroniti u recesiju, to je veliko pitanje", kaže James Ragan, direktor u tvrtki D.A. Davidson.