Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica pale, četvrti dan zaredom, jer ulagači nisu skloni rizičnim investicijama uoči izvješća o inflaciji u SAD-u, a nakon što je Europska središnja banka najavila povećanje kamata u srpnju.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,7 posto, pa je na putu gubitka u ovom tjednu od oko 2 posto.

Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,63 posto, na 7.430 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,87 posto, na 14.075 bodova, a pariški CAC 1,25 posto, na 6.277 bodova.

Europska središnja banka (ECB) objavila je u četvrtak da će u srpnju ugasiti poticaje gospodarstvu eurozone i po prvi put od 2011. godine podići ključne kamatne stope kako bi zauzdala inflaciju, koja se u eurozoni kreće na rekordnim razinama.

Premda su se takve poruke očekivale, najava mogućeg većeg nego što se očekivalo povećanja kamata u rujnu pritisnulo je tržište kapitala.

Rast gospodarstva eurozone posljednjih se mjeseci usporava zbog visoke inflacije i rata u Ukrajini.

„Svjetska tržišta dionica našla su se pod pritiskom nakon poruka iz ECB-a i povećanja procjena inflacije u eurozoni. A kako cijene nafte i dalje rastu, nije još jasno je li inflacija dosegnula svoj vrhunac. A Fed bi mogao biti agresivniji nego što se mislilo. Financijska su tržišta nervozna", pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištima.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,6 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,5 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 1,2 posto. U Šangaju su, pak, porasle 1,4 posto.

Rast cijena dionica u Šangaju zahvaljuje se nadi ulagača u nove poticajne gospodarske mjere, nakon što je objavljeno da je inflacija u Kini u svibnju iznosila 2,1 posto na godišnjoj razini, manje nego što se očekivalo.

To otvara prostor središnjoj banci za nove poticajne mjere, za razliku od drugih najvećih svjetskih gospodarstava u kojima zbog visoke inflacije središnje banke moraju zaoštravati monetarnu politiku.

I dok se kineske burze dobro drže, na ostalim su tržištima cijene dionica pale, pa tako prate jučerašnji pad burzovnih indeksa na Wall Streetu,

Dow Jones skliznuo je 1,94 posto, dok je S&P 500 potonuo 2,38, a Nasdaq indeks 2,75 posto.

Najveći pad tih indeksa u proteklih mjesec dana posljedica je nesigurnosti ulagača uoči izvješća o inflaciji u SAD-u, koje će biti objavljeno u petak i koje bi moglo utjecati na daljnje odluke Feda.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su u svibnju potrošačke cijene porasle 0,7 posto na mjesečnoj razini, brže u odnosu na 0,3-postotni rast u travnju. To bi na godišnjoj razini bio rast od 8,3 posto, isto kao i u travnju.

U fokusu ulagača bit će i temeljna stopa inflacije, koja isključuje cijene energije i hrane. Procjenjuje se da je ta stopa u svibnju porasla 0,5 posto na mjesečnoj i 5,9 posto na godišnjoj razini, dok je u travnju rast iznosio 0,6 posto na mjesečnoj, a 6,2 posto na godišnjoj razini.

Viša inflacija nego što se procjenjuje potaknula bi strahovanja da bi Fed mogao povećati kamatne stope agresivnije nego što se očekuje.

„Tržište se priprema za izvješće o inflaciji. Očekujem miješane podatke. Ako temeljna stopa ponešto padne, mislim da bi tržište moglo snažno porasti jer bi to značilo da inflacijski pritisci ponešto popuštaju", kaže Peter Tuz, predsjednik u tvrtki Chase Investment Counsel.

Kako se inflacija kreće blizu najviših razina u 40 godina, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 0,75 do 1 posto.

Očekuje se da će u lipnju i srpnju, a moguće i u rujnu Fed dodatno povećati kamate za po 0,50 postotnih bodova, pa bi se do kraja godine ključne kamate mogle kretati u rasponu od 2,50 do 2,75 posto.