STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,8 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,35 posto, na 7.147 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,78 posto, na 13.369 bodova, a pariški CAC 1,52 posto, na 6.009 bodova.

Nakon oštrog pada prošloga tjedna, na europskim burzama cijene dionica rastu drugi dan zaredom. Pritom su najviše porasli rudarski sektor, za 1,6 posto, i naftni, za 1,2 posto, što se zahvaljuje rastu cijena sirovina.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 1,3 posto, nakon što je jučer skliznuo na najnižu razinu u više od pet tjedana.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao 1,8 posto, dok su cijene dionica Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji ojačale između 0,7 i 1,7 posto. U Šangaju su, pak, blago pale.

Azijske su burze porasle, no i dalje se trguje oprezno jer središnje banke povećavaju kamatne stope kako bi suzbile inflaciju zbog čega se rast gospodarstava usporava.

Guverner australske središnje banke Philip Lowe kazao je jutros da bi inflacija u Australiji trebalo dosegnuti vrhunac od oko 7 posto do kraja ove godine jer bi se do tada trebali riješiti poremećaji u nabavnim lancima.

Istaknuo je da bi zaoštravanje monetarne politike i povećanje kamata trebalo spustiti inflaciju stvaranjem ravnoteže između ponude i potražnje za robama.

„Postizanje te ravnoteže nije izravno i postoje rizici, no više kamatne stope će oslabiti sadašnje inflacijske pritiske", kazao je Lowe, dodavši da se može očekivati daljnje povećanje kamata u Australiji jer središnja banka želi spustiti inflaciju u raspon od 2 do 3 posto.

Unatoč tome, na burzi u Sydneyu cijene su dionica jutros znatno porasle.

„Mislim da ovaj rast cijena dionica nije nužno pokazatelj da se ulagači vraćaju rizičnijim investicijama. To je samo normalno ponašanje nakon velike rasprodaje, svojevrsno olakšanje i predah. Jer, ništa se prošloga tjedna nije promijenilo na makro frontu", kaže Kerry Craig, strateg u tvrtki JPMorgan Asset Management.

Burze su pod pritiskom već tjednima jer nije poznato do kada će trajati ciklus povećanja kamata središnjih banaka kako bi suzbile visoku inflaciju.

A zbog rasta kamata, usporit će se rast svjetskog gospodarstva, što će negativno utjecati i na poslovanje kompanija. Zbog toga ulagači nisu skloni rizičnim investicijama, kao što su dionice.

Ulagače je najviše zabrinulo nedavno povećanje kamata američkog Feda za čak 0,75 postotnih bodova, a središnja banka znatno je smanjila i procjene rasta gospodarstva u ovoj godini.

Ovoga će se tjedna stoga pažljivo pratiti izvješće predsjednika Feda Jerome Powella u Kongresu o gospodarskoj situaciji.

Vjeruje se da će Powell ostati pri svojim porukama da će Fed i u srpnju povećati kamate za 0,50 ili 0,75 postotnih bodova, ali da ne očekuje recesiju.

No, analitičari nisu sigurni da najveće svjetsko gospodarstvo može izbjeći recesiju uz tako naglo i oštro povećanje kamata.

Na Wall Streetu se jučer zbog praznika nije radilo. Američki terminski indeksi trenutno su u plusu više od 1,5 posto, nakon što je prošloga tjedna S&P 500 indeks potonuo 5,8 posto, što je njegov najveći tjedni pad od siječnja 2020. godine.