Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica porasle drugi dan zaredom, nastavljajući oporavak od oštrog pada u ponedjeljak, dok ulagači čekaju poruke čelnika američke središnje banke.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 1,1 posto, ojačavši drugi dan zaredom, nakon što je u ponedjeljak zabilježio najveći dnevni pad od lipnja 2020. godine.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 1,35 posto, na 7.473 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 1,65 posto, na 15.379 bodova, a pariški CAC 1,90 posto, na 6.968 bodova.

Pritom su najviše porasle cijene dionica u turističkom sektoru, u prosjeku više od 3 posto.

A na azijskim se burzama trguje oprezno, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,1 posto, dok je od početka godine na gubitku oko 2,5 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,4 posto, a blago su pale i cijene dionica u Južnoj Koreji. U Šangaju i Hong Kongu su burzovni indeksi porasli jer se ulagači nadaju novim poticajnim gospodarskim mjerama.

Na ostalim su burzama ulagači suzdržani jer su jučer na Wall Streetu cijene dionica ponovno pale, pri čemu je S&P 500 potonuo više od 1, a Nasdaq indeks više od 2 posto.

Zbog toga je Nasdaq zaronio je još dublje u područje korekcije, dok se S&P 500 našao nadomak tog područja, pa je sada 9,2 posto ispod svoje prethodne rekordne razine, dosegnute 3. siječnja.

„Krećemo se oko te razine od minus 10 posto, pa se ulagači pitaju je li vrijeme za zaštitu svog novca i prodaju dionica ili su cijene prenisko pale, pa je prilika za kupnju?", kaže Tom Martin, portfelj menadžer u tvrtki GLOBALT.

Nesigurnost na tržištu posljedica je neizvjesnosti uoči odluka čelnika Feda. Njihova dvodnevna sjednica završava u srijedu, kada će biti objavljeno priopćenje i kada će predsjednik središnje banke Jerome Powell održati konferenciju za medije.

Potpuno je jasno da će Fed uskoro početi povećavati ključne kamatne stope jer je inflacija dosegnula 7 posto, najvišu razinu u gotovo 40 godina.

No, pitanje je koliko će Fed krenuti agresivno u suzbijanje inflacije. Analitičari procjenjuju da bi već u ožujku mogao povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, a potom još u dva ili tri navrata do kraja godine, kada bi kamate mogle iznositi 1 posto.

No, posljednji pokazatelji upućuju na to da je širenje omikron varijante koronavirusa usporilo gospodarske aktivnosti.

„Ekonomski podaci ukazuju na slabljenje, što bi moglo navesti Fed da bude manje agresivan", kaže Tom Martin.

U svakom slučaju, slijedi zaoštravanje monetarne politike, nakon što su dvije godine monetarni poticaji Feda i fiskalni poticaji vlasti podržavali oporavak gospodarstva od koronakrize i rast tržišta dionica.

Ulagači su oprezni i zbog napetosti između SAD-a i Rusije u vezi Ukrajine. Dok Rusija gomila snage na granici s Ukrajinom, NATO je poručio da je stavio svoje snage u stanje pripravnosti.