Na europskim su burzama u utorak cijene dionica pale, pa tako prate jučerašnji smjer Wall Streeta jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama zbog neizvjesnosti u vezi američkih carina.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,3 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,22 posto, na 10.660 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,29 posto, na 24.920 bodova, a pariški CAC 0,21 posto, na 8.480 bodova.

Tako indeksi prate jučerašnji pad Wall Streeta, gdje je Dow Jones potonuo 1,66 posto, dok je S&P 500 skliznuo 1,04, a Nasdaq indeks 1,13 posto.

Posljedica je to nesigurnosti po pitanju carina i pritiska na sektore kojima bi mogao naštetiti razvoj umjetne inteligencije.

Većina azijskih burzi porasla

A na većini azijskih burzi cijene su dionica porasle. MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati 0,3 posto, ojačavši sedmi dan zaredom.

Pritom su cijene dionica u Šangaju, Japanu, Tajvanu i Južnoj Koreji porasle između 0,9 i 2,1 posto, dok su u Australiji, Indiji i Hong Kongu pale između 0,1 i 1,8 posto.

Burzovni indeksi u Južnoj Koreji i Tajvanu dosegnuli su nove rekordne razine, što se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica proizvođača čipova.

S druge strane, hongkonški Hang Seng indeks potonuo je više od 2 posto zbog oštrog pada cijena dionica u zdravstvenom sektoru.

U Šangaju su, pak, prvog radnog dana nakon višednevne proslave Lunarne nove godine cijene dionica porasle.

Azijski ulagači nisu previše zabrinuti zbog neizvjesnosti u vezi carina, nakon što je u petak američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim tzv. ′recipročne′ carine koje je lani uveo predsjednik Donald Trump.

Te carine, koje se kreću u rasponu od 10 do 50 posto, su ukinute, a u međuvremenu je Trump najavio nove carine od 15 posto na uvoz iz svih zemalja.

To je na nekim tržištima izazvalo nesigurnost jer je Washington s nekim zemljama potpisao trgovinske sporazume, primjerice s Australijom, po kojima su carine dosad iznosile 10 posto.

No, za mnoge azijske države carine su dosad bile veće od 15 posto, pa bi, barem privremeno, situacija za njih mogla biti bolja nego prije.