STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je oko 10,00 sati u minusu 0,4 posto, pa se kreće prema najnižim razinama od kraja 2016. godine.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,05 posto, na 6.707 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,50 posto, na 10.560 bodova, a pariški CAC 0,70 posto, na 4.659 bodova.

Svjetske su burze pod pritiskom jučerašnjeg pada cijena dionica na Wall Streetu za više od 1,5 posto, drugi dan zaredom, što je posljedica odluke američke središnje banke da će nastaviti s povećanjem kamata i u idućoj godini, premda nešto usporenijim tempom nego što je nedavno procjenjivala.

U srijedu je Fed, po četvrti put ove godine, povećao ključne kamate za 0,25 postotnih bodova i poručio da će zbog nestabilnosti na financijskim tržištima i usporavanja rasta globalnog gospodarstva u idućoj godini kamate povećati u dva navrata, a ne u tri, kako je procjenjivao prije.

Poručio je, također, da će nastaviti sa smanjivanjem bilanci, koje su nagomilane zbog dugogodišnjeg otkupa obveznica tijekom i nakon financijske krize.

To je razočaralo ulagače koji su se nadali da će zbog slabljenja globalnog gospodarstva i inflacijskih pritisaka Fed značajnije usporiti, pa možda čak i prekinuti ciklus povećanja kamata i smanjivanja bilanci.

Loše raspoloženje na burzama posljedica je također rizika od privremenog prekida rada dijela američkih državnih službi jer se republikanci i demokrati u Kongresu ne uspijevaju dogovoriti oko financiranja savezne vlade u idućih godinu dana.

Najveći je prijepor povezan s inzistiranjem predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se osiguraju sredstva za gradnju zida na granici s Meksikom.

I na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica oko 10,00 sati bio u minusu 0,2 posto.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks jutros skliznuo 1,1 posto, na 20.166 bodova, pa je u cijelom ovom tjednu izgubio 5,6 posto.