Na europskim su burzama u petak ujutro burzovni indeksi porasli, kao i dan prije na Wall Streetu, dok ulagači čekaju izvješće o inflaciji u eurozoni, koje bi moglo utjecati na smjer tržišta.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto, no na putu je prvog gubitka nakon pet tjedana rasta.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,59 posto, na 7.675 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,57 posto, na 17.780 bodova, a pariški CAC 0,03 posto, na 7.930 bodova.

U fokusu ulagača bit će danas Eurostatova prva procjena inflacije u eurozoni u veljači.

Ako se pokaže da inflacijski pritisci i dalje popuštaju, to bi ojačalo špekulacije da bi Europska središnja banka uskoro mogla početi smanjivati kamatne stope.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u plusu 0,2 posto. No, na tjednoj je razini u minusu 0,4 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio gotovo 2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu i Australiji porasle između 0,4 i 0,6 posto. U Južnoj Koreji se zbog praznika danas ne radi.

Japanski Nikkei indeks dosegnuo je novu rekordnu razinu jer se ulagači nadaju da će tamošnja središnja banka nastaviti voditi izuzetno poticajnu monetarnu politiku, s obzirom da su jutros objavljeni podaci pokazali da je industrijska aktivnost u veljači oštro pala, što je posljedica slabosti potražnje.

Ni rast kineskog gospodarstva nije na čvrstim nogama, na što ukazuje pad PMI indeksa industrijske aktivnosti u veljači peti mjesec zaredom.

Unatoč slabosti gospodarstava, većina azijskih burzi prati jučerašnji rast Wall Streeta, gdje je Dow Jones ojačao 0,12 posto, dok je S&P 500 porastao 0,52, a Nasdaq indeks 0,90 posto.

Novi rekordni dosezi S&P 500 i Nasdaq indeksa ponajviše se zahvaljuju rastu cijena dionica tehnoloških divova, kao što su proizvođači čipova Nvidia i Advanced Micro Devices.

Pozitivno su na tržište utjecali i podaci o inflaciji, koji su bili u skladu s očekivanjima.

U siječnju je indeks cijena za osobnu potrošnju, uključujući energiju i hranu, porastao za 0,3 posto na mjesečnoj i 2,4 posto na godišnjoj razini.

To je donekle učvrstilo procjene na tržištu da bi američka središnja banka mogla početi smanjivati kamatne stope u lipnju, dok čelnici Feda poručuju da nema razloga žuriti s rezom kamata.