Na europskim su burzama u utorak ujutro indeksi porasli, prvi put nakon šest dana pada, pri čemu su najviše porasle cijene dionica u rudarskom sektoru.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,5 posto, nakon šest dana pada.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,45 posto, na 7.486 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,44 posto, na 15.885 bodova, a pariški CAC 0,59 posto, na 7.226 bodova.

Pritom su najviše, 1,4 posto, porasle cijene dionica u rudarskom sektoru. Jutros su, naime, porasle cijene sirovina jer se ulagači nadaju novim poticajnim mjerama u Kini, velikom svjetskom uvozniku sirovina.

I na većini azijskih burzi cijene su dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati u plusu 0,2 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks oslabio 0,5 posto, a pale su, oko 0,1 posto, i cijene dionica u Južnoj Koreji. U Australiji, Šangaju i Hong Kongu porasle su, pak, između 0,6 i 2,2 posto.

Rast većine indeksa uglavnom se zahvaljuje korekciji cijena dionica, nakon znatnog pada prethodnih dana.

Azijska su tržišta već danima pod pritiskom zbog usporavanja rasta regionalnih gospodarstava. Posebice zabrinjava kinesko gospodarstvo, koje se od koronakrize oporavlja znatno sporije nego što se očekivalo nakon ukidanja restriktivnih covid mjera.

Posljednjih tjedana velike banke, kao i agencija S&P Global, smanjili su procjene rasta kineskog gospodarstva u ovoj godini.

Jutros je, pak, kineska vlada poručila da će u drugom tromjesečju rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) biti veći nego u prvom i da bi se ove godine mogao postići cilj o rastu gospodarstva od oko 5 posto.

Ulagači su oprezni i zbog daljnjeg pada Wall Streeta. Jučer je Dow Jones oslabio 0,04 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,45, a Nasdaq indeks 1,16 posto.

Nakon znatnog pada prošloga tjedna, burzovni indeksi nastavili su kliziti i na početku novoga.

Rast američkog gospodarstva se usporava, što će pritisnuti zarade kompanija, dok Fed signalizira daljnje povećanje kamata u ovoj godini jer se inflacija još uvijek kreće znatno iznad ciljanih razina središnje banke.

I mnoge druge središnje banke zapadnih zemalja nastavljaju zaoštravanje monetarne politike. Prošloga su tjedna kamate povećale britanska, švicarska i norveška središnja banka, a očekuje se da će u srpnju i Fed te Europska središnja banka ponovno povećati cijenu novca.

Ulagači nisu skloni riziku i zbog geopolitičkih napetosti u Rusiji. Premda je završena pobuna plaćeničke skupine Wagner, ta su previranja, ocjenjuju analitičari, oslabila ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Oprez je posljedica i nesigurnosti u vezi razina burzovnih indeksa, s obzirom da je od početka godine S&P 500 indeks porastao više od 13 posto, što gospodarski pokazatelji, pa ni poslovni rezultati kompanija baš i ne podržavaju.

„Posljednji su dani vrlo teški za ulagače dok pokušavaju odlučiti hoće li biti ofenzivni ili defanzivni. Stoga trenutno u svakom kampu drže po jednu nogu", kaže Carol Schleif, direktor u tvrtki BMO.