Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica pale jer ulagači ne žele riskirati uoči sjednice čelnika Europske središnje banke, koji će vjerojatno signalizirati skorašnje povećanje kamatnih stopa, s obzirom na rekordnu inflaciju u eurozoni.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,6 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,40 posto, na 7.562 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,55 posto, na 14.366 bodova, a pariški CAC 0,59 posto, na 6.410 bodova.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,4 posto, nakon što je jučer porastao oko 1 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Hong Kongu, Šangaju i Australiji pale između 0,1 i 148 posto.

Ulagače je pokolebao jučerašnji pad burzovnih indeksa na Wall Streetu, zbog čega su izgubili dio dobitaka od prethodna dva dana. Dow Jones skliznuo je 0,8 posto, dok je S&P 500 pao 1,1, a Nasdaq indeks 0,7 posto.

Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa jedino je energetski jučer zabilježio rast jer su porasle cijene nafte, pri čemu je na londonskom tržištu cijena barela dosegnula najvišu razinu u tri mjeseca, 123 dolara.

A kako je rast cijena energenata posljednjih mjeseci jedan od najvažnijih razloga rasta inflacije u svijetu, ulagači se plaše da će inflacija ostati povišena dulje razdoblje nego što se očekivalo.

A to bi moglo navesti američku i druge najveće središnje banke u svijetu na agresivno povećanje kamatnih stopa.

Zbog toga su se jučer prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice probili iznad psihološki važne razine od 3 posto, što je negativno utjecalo na tržište dionica.

„Rast prinosa na 10-godišnje obveznice iznad 3 posto vjerojatno je jedan od razloga pada cijena dionica. To je razina na koju su ulagači fokusirani jer predstavlja povećanje kamata i odraz je inflacije i nestabilnosti na tržištu", kaže Robert Pavlik, portfelj menadžer u tvrtki Dakota Wealth.

U fokusu sjednica ECB-a

A kako se kreće inflacija u SAD-u, pokazat će u petak izvješće o potrošačkim cijenama u svibnju. Vidjet će se jesu li inflacijski pritisci već dosegnuli vrhunac, pa polagano popuštaju ili se inflacija i dalje kreće blizu najviših razina u 40 godina.

Zbog tako visoke inflacije, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 0,75 do 1 posto.

Očekuje se da će u lipnju i srpnju, a moguće i u rujnu Fed dodatno povećati kamate za po 0,50 postotnih bodova, pa bi se do kraja godine ključne kamate mogle kretati u rasponu od 2,50 do 2,75 posto.

Danas, pak, zasjedaju čelnici Europske središnje banke, a ulagači vjeruju da će donijeti odluku o završetku programa poticaja i signalizirati da će uskoro povećati ključne kamatne stope, s obzirom da se inflacija u eurozoni kreće na rekordnim razinama.

Zbog toga ulagače nisu ohrabrili ni bolji od očekivanja makroekonomski podaci. Izvoz Kine porastao je u svibnju gotovo 17 posto na godišnjoj razini, a uvoz oko 4 posto, što pokazuje da se gospodarstvo oporavlja zahvaljujući postupnom ukidanju restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje covida-19.