STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,1 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,14 posto, na 7.379 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,08 posto, na 14.867 bodova, a pariški CAC 0,36 posto, na 6.868 bodova.

I jutros je, kao i jučer, pod pritiskom energetski sektor, što je posljedica pada cijena nafte zbog strahovanja da će usporavanje rasta europskih gospodarstava izazvati slabljenje potražnje za naftom.

U fokusu ulagača su i kvartalni poslovni rezultati kompanija i banaka.

Zahvaljujući boljim nego što se očekivalo rezultatima, cijena dionice Deutsche banke skočila je jutros više od 5 posto, dok je dionica švedske banke SEB pojeftinila 2 posto.

A na većini azijskih burzi cijene su dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u plusu 0,4 posto, pa se odmaknuo od najniže razine u gotovo godinu dana.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,6 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu porasle oko 0,4 posto. U Australiji i Južnoj Koreji blago su pale.

Rast kineskih burzi zahvaljuje se najavi novih poticajnih gospodarskih mjera.

Glavno tijelo parlamenta odobrilo je, naime, izdanje obveznica u vrijednosti od oko 137 milijardi dolara kako bi se poboljšala infrastruktura i obnovila neka porušena područja.

To bi trebalo poticajno utjecati na gospodarstvo, koje ne raste tako brzo kao što se očekivalo.

„Potrošnja države pomoći će daljnjoj stabilizaciji gospodarstva i podržati rast u četvrtom tromjesečju", kaže Steven Leung, izvršni direktor u brokerskoj kući UOB Kay Hian.

No, na ostalim se burzama u regiji trguje suzdržano. Ulagače u Australiji neugodno je iznenadio podatak da je u trećem tromjesečju inflacija iznosila više nego što se procjenjivalo, 5,4 posto.

Zbog toga se sada na tržištu novca procjenjuje da postoji 60 posto izgleda da će australska središnja banka još jednom povećati kamate, dok su dosad ti izgledi iznosili 35 posto.

„S obzirom na oštru retoriku iz središnje banke posljednjih tjedana i nove podatke o inflaciji, očekujemo da će u studenome središnja banka povećati kamate za daljnjih 0,25 postotnih bodova, na 4,35 posto", pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištu.