STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,13 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,59 posto, na 10.467 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,85 posto, na 24.930 bodova, a pariški CAC 0,34 posto, na 8.340 bodova.

Europski ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama jer zračni udari američke vojske na Iran ne prestaju, a Teheran uzvraća napadima na vojne baze u regiji.

Uz to, zbog krize na Bliskom istoku, cijene su nafte porasle treći dan zaredom, pa su dobitke u ovom tjednu povećale na više od 13 posto.

Na londonskom je tržištu cijena Brent barela jutros ojačala 1,17 posto, na 85,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,01 posto, na 80,15 dolara.

Azijske burze prate rast Wall Streeta

A na većini azijskih burzi cijene su dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica u 9,30 sati bio u plusu više od 2 posto.

Pritom su cijene dionica u Australiji, Indiji, Japanu, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 6,4 posto.

U Šangaju su, pak, blago pale jer je ulagače razočarao slabiji nego što se očekivalo podatak o kineskom bruto domaćem proizvodu (BDP).

Podbačaj kineskog BDP-a

Jutros je objavljeno da je kinesko gospodarstvo u proteklom tromjesečju poraslo 4,3 posto na godišnjoj razini, najsporije od 2022. godine. Posljedica je to naftnog šoka zbog krize na Bliskom istoku i slabosti domaće potražnje.

S druge strane, najviše je jutros skočio južnokorejski Kospi indeks, više od 6 posto, što se ponajviše zahvaljuje snažnom rastu cijena tehnoloških dionica.

No, taj je sektor u posljednje vrijeme vrlo nestabilan, pa je postalo uobičajeno da Kospi dnevno raste ili pada više od 5 posto.

I ostale azijske burze jutros prate jučerašnji smjer Wall Streeta, kada je Dow Jones indeks ojačao 0,02 posto, dok je S&P 500 porastao 0,38, a Nasdaq 0,90 posto.

Slabljenje inflacije u SAD-u

Ulagače su ohrabrili podaci o slabljenju inflacije u SAD-u. Naime, potrošačke su cijene u lipnju pale 0,4 posto na mjesečnoj razini, pa je inflacija na godišnjoj razini skliznula na 3,5 posto, što je bolji podatak nego što su analitičari očekivali.

Zahvaljujući tome, splasnula su strahovanja da će američka središnja banka povećati kamatne stope već na sjednici u srpnju.

No, kako se inflacija kreće znatno iznad ciljanih razina Feda od oko 2 posto, vjeruje se da će kamate biti povećane u drugom dijelu godine, za 0,25 postotnih bodova.

„Čini se da je izvješće o inflaciji oslabilo argumente za povećanje kamata već u srpnju. Zahvaljujući tome, Fed je dobio na vremenu. A možda će se inflacija spustiti i bez potrebe za povećanjem kamata", kaže Chuck Carlson, direktor u tvrtki Horizon Investment Services.

Pozitivno su na tržište utjecali i bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati nekoliko najvećih američkih banaka.