Na europskim su burzama u utorak ujutro burzovni indeksi porasli, što se ponajviše zahvaljuje korekciji cijena dionica nakon što su jučer skliznule na najniže razine u dva mjeseca.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,7 posto, nakon jučerašnjeg oštrog pada.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,66 posto, na 7.264 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 1,14 posto, na 13.533 boda, a pariški CAC 1,22 posto, na 6.160 bodova.

A na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 1,2 posto, a u jednom je trenutku skliznuo 2,3 posto i bio blizu najniže razine u dvije godine.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 0,9 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu skliznule između 0,5 i 1,9 posto. U Šangaju su, pak, porasle oko 1 posto.

Pad azijskog MSCI indeks sedmi dan zaredom posljedica je strahovanja ulagača da bi agresivno zaoštravanje monetarne politike američke i drugih najvećih središnjih banaka u svijetu moglo usporiti ionako usporen rast globalnog gospodarstva.

Zbog toga su jučer i na Wall Streetu cijene dionica oštro pale, pri čemu je S&P 500 indeks po prvi put nakon više od godinu dana zaronio ispod razine od 4.000 bodova.

Dow Jones skliznuo je 1,99 posto, dok je S&P 500 potonuo 3,20, a Nasdaq indeks 4,29 posto.

Oštar pad cijena dionica na najvećoj svjetskoj burzi treći dan zaredom posljedica je strahovanja ulagača da će američka središnja banka morati agresivnije nego što se očekivalo zaoštriti monetarnu politiku kako bi suzbila inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina.

Fed je prošloga tjedna povećao kamatne stope za 0,50 postotnih bodova, nakon što ih je u ožujku povećao za 0,25 postotnih bodova.

Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je prošloga tjedna da će se i na idućim sjednicama razmatrati povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova.

Stoga se na tržištu novca procjenjuje da će do srpnja ključna kamata Feda iznositi između 1,75 i 2 posto, dok sada iznosi od 0,75 do 1 posto. Do kraja godine mogla bi, pak, iznositi oko 3 posto.

„Ulagači razmatraju početak vraćanja na normalnije monetarno okruženje, a agresivno povećanje kamata otvara mogućnost recesije, posebice sa svim prisutnim komplikacijama - visokom inflacijom, ruskom invazijom na Ukrajinu i poremećajima u nabavnim lancima zbog covida", kaže Kristina Hooper, strateginja u tvrtki Invesco.

Ulagači se plaše da će agresivno zaoštravanje monetarne politike usporiti ionako usporen rast najvećeg svjetskog gospodarstva.

Zabrinjavaju i loši trendovi u Kini jer su gospodarski pokazatelji sve slabiji, dok su restriktivne mjere protiv širenja koronavisrusa u nekim gradovima, uključujući Peking i Šangaj, sve strože jer vlasti ne odustaju od politike nulte tolerancije covida.

„Nada u postupno, polagano zaoštravanje monetarne politike je isparila. Realnost je da Fed ne može kratkoročno kontrolirati stranu ponude u gospodarstvu, sve dok su ključni pokazatelji, kao što je participacija radne snage, niski, a kineski izvoz usporava. Zbog toga postoji rizik od daljnjeg jačanja inflacije, a time i povećanja kamata", pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištima.