Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica porasle, nadoknadivši dio jučerašnjih gubitaka, no trguje se oprezno zbog visoke inflacije, rasta kamatnih stopa i usporavanja rasta gospodarstava

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,8 posto, nakon što je jučer skliznuo 1,1 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,65 posto, na 7.533 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,56 posto, na 13.997 bodova, a pariški CAC 0,34 posto, na 6.274 boda.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 0,8 posto, nadoknadivši jučerašnje gubitke.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Šangaju porasle između 0,3 i 1,2 posto.

Azijske burze nadoknadile su jutros jučerašnje gubitke, no i dalje se trguje oprezno zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i povećanja kamatnih stopa središnjih banaka u cilju suzbijanja previsoke inflacije.

Jutros je središnja banka Novog Zelanda povećala ključne kamate za 0,50 postotnih bodova, na 2 posto, kao što se na tržištima i očekivalo.

Na Wall Streetu je, pak, S&P 500 jučer znatno pao, a još i više Nasdaq indeks, jer su ponovno oživjela strahovanja da bi agresivno povećanje kamatnih stopa zbog suzbijanja inflacije moglo gurnuti američko gospodarstvo u recesiju.

Nakon što je u ponedjeljak skočio više od 1,5 posto, jučer je Nasdaq indeks izgubio sve te dobitke.

Posljedica je to, među ostalim, pada cijene dionice Snapa za više od 40 posto, nakon što je ta društvena mreža upozorila da u tekućem tromjesečju neće ostvariti planirane prihode i dobit zbog nepovoljnog gospodarskog okruženja.

To je izazvalo i pad cijene dionice Meta Platforms, krovne kompanije Facebooka, za više od 7 posto, a pala je i cijena Alphabeta, krovne kompanije Googlea, za gotovo 5 posto.

Ulagače su zabrinuli i podaci koji ukazuju na usporavanje rasta gospodarstva. Tako je prošloga mjeseca u SAD-u oštro pala prodaja novih kuća, a oslabila je i poslovna aktivnost.

To je oživjelo strahovanja od recesije. Ulagači se, naime, plaše da će američka središnja banka nastaviti agresivno povećavati ključne kamatne stope, što bi moglo negativno utjecati na gospodarstvo.

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8 posto, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, a očekuje se da će ih dodatno podignuti za po 0,50 postotnih bodova na barem iduće dvije sjednice.

Ulagači se plaše da bi zbog toga, ali i zbog rata u Ukrajini i poremećaja u nabavnim lancima, gospodarstvo moglo uroniti u recesiju.

„U osnovni sve se vrti oko Feda i rasta kamatnih stopa, što utječe na tržišta kapitala. Posljednja dva tjedna možemo vidjeti pogoršanje makroekonomskog okruženja, što je vidljivo u poslovnim rezultatima kompanija i gospodarskim pokazateljima", kaže Bill Northey, direktor u U.S. Bank Wealth Management.

Zbog toga će u srijedu u fokusu ulagača biti objava zapisnika s posljednje sjednice Feda, koji bi mogao pokazati jesu li čelnici središnje banke više ili manje oštri po pitanju povećanja kamata u budućem razdoblju.