Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica blago porasle, no očekuje se nesigurno trgovanje zbog krize na Bliskom istoku i rasta cijena nafte.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,3 posto, no na putu je velikih tjednih gubitaka.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,28 posto, na 10.440 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,70 posto, na 23.965 bodova, a pariški CAC 0,40 posto, na 8.070 bodova.

Većina azijskih burzi blago porasla

I na azijskim se burzama trguje nestabilno. MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,2 posto, no na putu je tjednog gubitka od oko 6 posto, najvećeg od ožujka 2020. godine.

Jutros su cijene dionica u Indiji i Australiji pale između 0,6 i 1 posto, dok su u Južnoj Koreji, Šangaju, Japanu i Hong Kongu porasle između 0,1 i 1,7 posto.

Na samom početku trgovanja gotovo svi burzovni indeksi bili su u minusu jer je ulagače pokolebao jučerašnji pad Wall Streeta.

Kasnije su kineske burze ponešto porasle, dok japanski Nikkei indeks i južnokorejski Kopsi balansiraju na rubu pozitivnog i negativnog područja.

Na svjetskim se burzama nastavlja nesigurno trgovanje zbog krize na Bliskom istoku, pa jedan dan cijene dionica porastu, a već drugi padnu.

U srijedu su burze porasle jer se činilo da su se cijene nafte stabilizirale nakon snažnog rasta u prva dva dana ovoga tjedna.

No, kako napadi SAD-a i Izraela na Iran ne jenjavaju, kao ni iransko raketiranje susjednih zemalja, što je poremetilo opskrbu naftom s Bliskog istoka, cijene ′crnog zlata′ u četvrtak su ponovno porasle.

Na američkom je tržištu cijena barela skočila 8,5 posto, na 81 dolar, najvišu razinu od polovice 2024. godine.

Od početka tjedna cijene nafte porasle su oko 15 posto.

To je podržalo strahovanja ulagača od rasta inflacije, koja se ionako kreće iznad ciljanih razina američke središnje banke od oko 2 posto.

To znači da se Fedu sužava prostor za smanjenje kamata, a upravo je nada ulagača u smanjenje kamata glavni pokretač tržišta u posljednje vrijeme.

Zbog toga su posljednjih dana smanjene procjene o rezanju kamata u SAD-u i Britaniji, dok bi Europska središnja banka, procjenjuje se, do kraja godine mogla čak i povećati kamate, ako inflacija doista poraste.