Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica blago porasle treći dan zaredom, no trguje se oprezno dok se čekaju odluke i poruke čelnika američke središnje banke.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,2 posto, ojačavši treći dan zaredom.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,21 posto, na 7.610 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,17 posto, na 16.258 bodova, a pariški CAC 0,31 posto, na 7.313 bodova.

I na azijskim se burzama trguje oprezno. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati u minusu 0,2 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 1,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji porasle oko 0,3 posto. U Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale su, pak, između 0,1 i 0,7 posto.

Na burzama vlada oprez jer niz posljednjih podataka pokazuje da se rast regionalnih gospodarstava usporava.

Jutros je objavljeno da su u Južnoj Koreji cijene uvoznih i izvoznih proizvoda u svibnju pale više od 10 posto na godišnjoj razini, što ukazuje na slabost kako domaće, tako i inozemne potražnje.

U takvom okruženju, ulagače nije osobito ohrabrila ni jučerašnja odluka kineske središnje banke o smanjenju kamata kako bi potaknula oporavak gospodarstva.

No, podršku tržištima pruža jučerašnji rast Wall Streeta. Dow Jones ojačao je 0,4 posto, dok je S&P 500 porastao 0,7, a Nasdaq indeks 0,8 posto.

To se zahvaljuje popuštanju inflacije u SAD-u. U svibnju su, naime, potrošačke cijene porasle 4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je znatno manji rast u odnosu na 4,9 posto mjesec dana prije.

To je i najniža stopa inflacije u više od dvije godine, pa su ulagači uvjereni da čelnici američke središnje banke neće na dvodnevnoj sjednici, koja završava u srijedu, povećati kamatne stope.

Nekoliko dužnosnika Feda posljednjih je tjedana poručilo da bi možda trebalo predahnuti od neprestanog povećanja kamata, koje traje još od početka prošle godine, dok se ne vidi koliko su dosadašnja povećanja utjecala na inflaciju i gospodarstvo.

Na tržištu novca trenutno se procjenjuje da postoji više od 90 posto izgleda da će čelnici Feda na ovoj sjednici ostaviti kamate nepromijenjene, u rasponu od 5 do 5,25 posto.

No, kako je temeljna stopa inflacije, koja ne sadrži cijene hrane i energenata, i dalje vrlo visoka, većina analitičara smatra da će Fed, nakon stanke u lipnju, u srpnju još jednom povećati kamate.

Na tržištu novca procjenjuje se da za to postoji više od 60 posto izgleda.

„Na ove inflacijske brojke možete gledati različito. Ako ste optimist, reći ćete da je inflacija više od 50 posto ispod svoje najviše razine. A ako ste pesimist, reći ćete da je inflacija još dvostruko viša u odnosu na Fedove ciljane razine", kaže Liz Young, direktorica strateškog odjela u tvrtki SoFi.