Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica blago porasle, nakon tri dana pada, no bankarski je sektor ponovno u minusu jer su ulagači oprezni nakon kolapsa američke SVB banke.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,1 posto, nakon što je jučer potonuo 2,4 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,13 posto, na 7.540 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,56 posto, na 15.045 bodova, a pariški CAC 0,37 posto, na 7.037 bodova.

I jutros su cijene dionica u bankarskom sektoru pale, u prosjeku 0,6 posto, jer se ulagači plaše posljedica kolapsa američke Silicon Valley banke.

S druge strane, cijene dionica u nekretninskom sektoru porasle su 1,1, a u tehnološkom 0,4 posto.

A na azijskim su burzama cijene dionica oštro pale. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati u minusu 1,2 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks skliznuo 2,2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,7 i 2,6 posto.

Kao i na Wall Streetu dan prije, pod najvećim su pritiskom dionice banaka jer se ulagači plaše da će se problemi koji su doveli do propasti američkih banaka Silicon Valley i Signature pojaviti i kod nekih drugih banaka.

Američka središnja banka najavila je niz mjera kako bi stabilizirala bankarski sustav i vratila povjerenje ulagača i građana u bankarski sustav.

No, kolaps SVB-a, što je najveći bankrot jedne američke banke od financijske krize 2008. godine, podržao je strahovanja od problema i u nekim drugim bankama, s obzirom da bi agresivno povećanje kamata Feda moglo dovesti do recesije, a time i gubitaka banaka na kreditima.

„Povlačenje iz bankarskog sustava je počelo, a međubankarska tržišta su poljuljana. Mjere za povećanje likvidnosti trebale bi podržati sustav. No, strah se hrani samim sobom, a nesigurnost je povećana, pa ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama", objašnjava Damien Boey, strateg u investicijskoj banci Barrenjoey.

I dok je bankarski sustav pod pritiskom, ostale sektore podržavaju špekulacije da će Fed usporiti tempo povećanja kamata.

Još prošloga tjedna očekivalo se da će Fed na sjednici u ožujku povećati kamate za agresivnih 0,50 postotnih bodova jer je inflacija u SAD-u i dalje visoka.

No, nakon propasti SVB-a, mnogi smatraju da će kamate biti povećane za 0,25 postotnih bodova, a neki da Fed uopće neće podići kamate ovoga mjeseca kako bi pričekao da se bankarski sustav stabilizira, a povjerenje vrati.

Ipak, većina analitičara smatra da će Fedova odluka idućega tjedna ovisiti o predstojećim pokazateljima o inflaciji. U utorak će biti objavljeno izvješće o potrošačkim, a u sijedu o proizvođačkim cijenama u SAD-u u veljači.

„Ako ti podaci budu jako loši, Fed će se naći pred teškom odlukom", kaže Timothy Holland, direktor u tvrtki Orion Advisor Solutions.