Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica blago porasle, drugi dan zaredom, no trguje se oprezno jer se zbog visoke inflacije očekuje rast kamatnih stopa.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,2 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,27 posto, na 7.610 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,08 posto, na 15.797 bodova, a pariški CAC 0,25 posto, na 7.155 bodova.

Najviše su jutros porasle, u prosjeku 1,3 posto, cijene dionica u turističkom sektoru jer su ulagače ohrabrile najave Britanije o popuštanju restriktivnih mjera protiv covida-19.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 1 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao 1,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 0,2 i 3,3 posto.

Prvi rast tržišta nakon pet dana zahvaljuje se neočekivanom smanjenju kamatnih stopa u Kini.

Nakon što je u ponedjeljak kineska središnja banka smanjila kamate na kratkoročno kreditiranje, jutros je, prvi put u gotovo dvije godine, smanjila i ključnu kamatu koja se odnosi na hipoteke.

To je podržalo dionice kompanija u kineskom nekretninskom sektoru, koji je posljednjih mjeseci pod pritiskom zbog golemih dugova i slabosti prodaje nekretnina.

Zahvaljujući tome, jutros je snažno porastao hongkonški Hang Seng indeks.

Tim više što su monetarne vlasti signalizirale kako su spremne uvesti i nove poticaje kako bi podržale oporavak gospodarstva, koji se posljednjih mjeseci usporava.

Za razliku od središnjih banaka na zapadu, kineske vlasti mogu razmatrati nove poticajne mjere jer je inflacija u Kini i dalje razmjerno niska.

Nasdaq u području korekcije

A na Wall Streetu su upravo zbog očekivanja da će američka središnja banka uskoro povećati ključne kamatne stope, burzovni indeksi pali drugi dan zaredom, oko 1 posto.

Pritom se Nasdaq indeks našao više od 10 posto ispod svoje rekordne razine dosegnute 19. studenoga prošle godine, što znači da je zaronio u područje korekcije.

S&P 500 indeks na gubitku je, pak, od početka godine oko 5 posto.

Posljedica je to daljnjeg pritiska na tehnološke i druge dioničke sektore koji se temelje na rastu jer u očekivanju povećanja ključnih kamata Feda rastu prinosi na američke državne obveznice.

Na referentne 10-godišnje obveznice prinosi su dosegnuli 1,9 posto, novu najvišu razinu u dvije godine, dok su se još početkom godine kretali oko 1,5 posto.

Prinosi brzo rastu jer se špekulira da bi Fed mogao agresivnije zaoštriti monetarnu politiku nego što se očekivalo kako bi suzbio inflaciju, koja je dosegnula najviše razine u gotovo 40 godina.

Analitičari procjenjuju da bi Fed već u ožujku mogao povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, a potom još u dva ili tri navrata do kraja godine.

„Svaki početak zaoštravanja monetarne politike obično donosi nestabilnost na tržišta jer uvijek postoji rizik od pogreške u politici, što bi moglo okončati ekonomski ciklus. Dakle, postoji puno bojazni", kaže Kristina Hooper, strateginja u tvrtki Invesco.