STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je oko 9,45 sati u blagom plusu.

Londonski FTSE indeks ojačao je jutros 0,60 posto, na 7.238 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,25 posto, na 11.447 bodova, a pariški CAC 0,10 posto, na 5.306 bodova.

Podršku tržištima pružila je vijest da su SAD i Kina postigli daljnji napredak u trgovinskim pregovorima po svim otvorenim pitanjima. No, nema nikakvih detalja niti najave kada bi se mogao potpisati sporazum.

Ulagači su, pak, suzdržani zbog jučerašnjeg pada cijena dionica na Wall Streetu, što je posljedica ponovnog pada prinosa na 10-godišnje američke obveznice.

Od prošloga petka, naime, ulagače zabrinjava tzv. inverzija krivulje prinosa na američke obveznice, pri čemu se dugoročni prinosi kreću ispod kratkoročnih.

Ako se takva kretanja nastave neko vrijeme, to bi značilo da bi u idućih godinu dana do dvije godine gospodarstvo moglo uroniti u recesiju.

Takva su kretanja na tržištu obveznica prethodila svakoj recesiji u posljednjih 50 godina.

Već dulje vrijeme ulagače zabrinjavaju i makroekonomski podaci koji ukazuju na usporavanje rasta američkog i drugih najvećih svjetskih gospodarstava, od Kine do eurozone.

Podršku tržištima pružaju, pak, poruke iz središnjih banaka o popuštanju monetarne politike.

Nedavno je američka središnja banka smanjila procjene rasta gospodarstva i poručila da ove godine vjerojatno neće povećati kamatne stope.

Mnogi vjeruju i da bi Fed do kraja godine mogao smanjiti kamatne stope.

Zbog usporavanja rasta gospodarstva eurozone, i Europska središnja banka (ECB) odgodila je planirano povećanje kamata i najavila nove poticajne mjere.

Očekuje se da će i druge najveće središnja banke u svijetu popustiti monetarnu politiku kako bi potaknule rast svojih gospodarstava.

I na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,45 sati bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 1,6 posto, na 21.033 boda.