Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica blago porasle, nakon dvodnevnog pada, a trguje se oprezno jer nema vijesti koje bi mogle značajnije utjecati na smjer tržišta.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,1 posto, nakon dva dana pada.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,08 posto, na 8.025 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,56 posto, na 19.120 bodova, a pariški CAC 0,28 posto, na 7.236 bodova.

A na azijskim su burzama cijene dionica pale. Azijski MSCI indeks bio je u 9,30 sati u minusu 0,5 posto, oslabivši četvrti dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu pale između 1,7 i 1,9 posto. U Južnoj Koreji i Australiji porasle su, pak, između 0,1 i 0,4 posto.

Kineske burze i dalje su pod pritiskom strahovanja od protekcionističke politike novog-starog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Trump je još u kampanji najavio povećanje carina na uvoz kineskih proizvoda, a ulagači vjeruju da će Kina odgovoriti sličnim mjerama.

Osim toga, povećanje carina moglo bi usporiti rast svjetskog gospodarstva, ali i potaknuti inflaciju, što bi nagnalo središnje banke da zaustave proces smanjenja kamata.

Kineski ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama i zbog toga što nove mjere nisu, po njihovoj procjeni, dovoljne da bi suzbile dugotrajnu krizu na tržištu nekretnina.

Podrška tržištima nije stigla ni s Wall Streeta, gdje su jučer burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni.

U fokusu ulagača bili su jučer podaci o inflaciji u SAD-u u listopadu. Potrošačke cijene ojačale su za 0,2 posto na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj porasle 2,6 posto.

Kako su ti podaci u skladu s očekivanjima analitičara, nisu osjetnije utjecali na očekivanjima u vezi kamatnih stopa američke središnje banke.

Na tržištu se procjenjuje da će Fed i na sjednici u prosincu smanjiti kamate, treći put ove godine, za 0,25 postotnih bodova.