STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,2 posto, nakon što je jučer skliznuo na najnižu razinu u dva tjedna.

Londonski FTSE indeks ojačao je 0,50 posto, na 6.672 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,80 posto, na 13.752 boda, a pariški CAC 0,55 posto, na 5.503 boda.

Rast europskih tržišta, nakon dva dana pada, ponajviše se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima nekoliko kompanija i banaka, među ostalim švicarskog UBS-a.

No, ulagači su i dalje oprezni zbog restriktivnih mjera u mnogim zemljama, s obzirom da širenje koronavirusa ne popušta, ali i zbog usporavanja procesa cijepljenja jer neki proizvođači cjepiva ne poštuju potpisane ugovore s Europskom unijom.

A na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 1,5 posto, što je njegov najveći dnevni gubitak u posljednja dva mjeseca.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks jutros skliznuo 1 posto, na 28.546 bodova.

Pad indeksa posljedica je odluke ulagača o povlačenju dijela zarade s tržišta, nakon što je od početka godine MSCI indeks skočio više od 9 posto.

Pritom ulagače nisu impresionirali ni jučerašnji novi rekordni dosezi S&P 500 indeksa na Wall Streetu, kao i Nasdaq indeksa.

Tim više što je jutros terminski S&P 500 indeks u minusu oko 0,25 posto, što najavljuje pad cijena dionica na najvećoj svjetskoj burzi na početku današnjeg trgovanja.

Posljedica je to zabrinutosti ulagača jer, čini se, novi paket poticajnih mjera u SAD-u neće biti prihvaćen toliko brzo koliko su se nadali.

I dok se demokratski i republikanski zastupnici u Kongresu slažu da je prioritet ubrzati proces cijepljenja, republikanci smatraju da je paket poticajnih mjera od 1.900 milijardi dolara preskup.

Vlada novog predsjednika SAD-a Joea Bidena pokušava uvjeriti republikance da su izdašne mjere nužne, no oporba upozorava na rast javnog duga i proračunskog deficita.

Prihvati li Kongres Bidenov prijedlog, ukupni poticaji najvećem svjetskom gospodarstvu, zajedno s lanjskim, dosegnuli bi 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Zbog tih nesuglasica, moguće je, poručili su demokrati, da paket poticaja neće dobiti ′zeleno svjetlo′ u Kongresu u idućih četiri do šest tjedana.

„Glavno je pitanje na tržištima kada će niti prihvaćeni novi poticaji i koliko će iznositi", kaže Christopher Grisanti, strateg u tvrtki MAI Capital Management.