Na europskim burzama u ponedjeljak su cijene dionica oštro pale jer se ulagači plaše da slabi predanost središnjih banaka rekordno niskim kamatama i izuzetno labavoj monetarnoj politici.

STOXX indeks 600 vodećih europskih dionica bio je u 11,30 sati u minusu više od 1,5 posto, nakon što je u petak skliznuo 1,1 posto.

Londonski FTSE indeks bio je oko 11,30 sati na gubitku 1,70 posto, na 6.659 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 2,20 posto, na 10.342 boda, a pariški CAC 2,30 posto, na 4.392 boda.

Loše raspoloženje na tržištima posljedica je pada burzovnih indeksa na Wall Streetu u petak za više od 2 posto, nakon novih poruka iz američke središnje banke kako je uskoro moguće povećanje kamata.

Niske kamate već dulje vrijeme podržavaju rast tržišta dionica, pa mogućnost povećanja cijene novca drži ulagače ′na iglama′.

Doduše, malo je vjerojatno da će Fed povećati kamate već na sjednici u rujnu, no dužnosnici središnje banke ostavljaju i tu mogućnost otvorenom. Stoga ulagači nestrpljivo očekuju nove izjave dužnosnika Feda, koje bi mogle naznačiti je li ta opcija ozbiljna.

Uz to, ulagači se plaše da ostale središnje banke, europska i japanska, više nisu tako predane izuzetno labavoj monetarnoj politici.

"Radi se o širokoj rasprodaji dionica zbog sve raširenijeg mišljenja da središnje banke neće nastaviti s dodatnim labavljenjem monetarne politike. Europska i japanska središnja banka razmatraju učinkovitost svojih politika, a tome treba pridodati i mogućnost povećanja kamata Feda u skorije vrijeme", kaže Cathal Kennedy, ekonomist u tvrtki RBC Capital Markets.

Loše na tržišta utječe i pad cijena nafte. Nakon što su u petak potonule više od 4 posto, jutros je na londonskom tržištu cijena barela skliznula 1 posto, na 47,54 dolara.

Na američkom je tržištu, pak, barel pojeftinio 1,3 posto, na 45,27 dolara.

Posljedica je to izvješća tvrtke Baker Hughes, prema kojemu je prošloga tjedna broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan već 10. tjedan od posljednjih 11. To je najduže razdoblje povećanja broja postrojenja od 2011. godine, što pokazuje da se tamošnjim kompanijama isplati proizvoditi s cijenama na ovim razinama.

Zbog toga je jutros na europskim burzama pod najvećim pritiskom rudarski sektor, s prosječnim padom cijena za više od 3 posto, dok je bankarski sektor izgubio gotovo 2 posto.