Ulazak u EU može biti dobar katalizator za oživljavanje hrvatskog potencijala rasta budući da će članstvo u EU donijeti manje fiskalnih rizika u budućnosti, više ekonomske i političke stabilnosti te pozitivne pritiske prema reformama, navodi se u specijalnom izvještaju Erste Groupa pod nazivom „"Hrvatska: priča o uspjehu usprkos teškim vremenima?" koji je objavljen danas.

"Nakon dugotrajnih problema s rastom tijekom proteklih nekoliko godina, nije iznenađujuće da postoje optimistična očekivanja vezano uz koristi od članstva u EU. Premda se postignuća prethodnih krugova proširenja EU čine ciljevima koje će biti teško dostići, Hrvatska ima nekoliko konkurentskih prednosti, kao što su njen zemljopisni položaj, nedovoljno iskorišten turistički potencijal i dobro razvijena cestovna infrastruktura. Ukoliko Hrvatska dobro odigra karte koje su joj dodijeljene te ubrza reforme, očekujemo da će članstvo u EU potaknuti ove prednosti u srednjem roku," objasnio je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke Hrvatska.

Očekuje se da će članstvo u EU otvoriti put za intenzivniji priljev kapitala, što otvara prostor za rast „kroz svjež kapital, transfer znanja i pristup novim tržištima".

Kao perspektivne sektore u Erste Groupu vide turizam, transport, poljoprivrednu i prehrambenu industriju.

Turizam još uvijek ima neiskorišteni potencijal, transport je perspektivan zbog geografskog položaja, a dobro razvijena cestovna infrastruktura omogućava preusmjeravanje u željezničku i lučku infrastrukturu.

Poljoprivredna i prehrambena industrija ostaju ovisne o ekonomiji obujma, dok su Vladina nastojanja da povećaju iskorištenost neobrađenog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu korak u pravom smjeru. Energetski sektor je u žarištu zanimanja, s ciljem zamjene uvoza. Kako bi se potaknulo sve ove sektore, strukturne su reforme glavni zadatak koji predstoji.

Ističe se kako je nužno poboljšati poduzetničku klimu, odnosno stvoriti atmosferu naklonjeniju poduzetnicima.

„Problemi su posebno očiti u pogledu veličine i učinkovitosti javnog sektora, rigidnosti radnog zakonodavstva te slaboj zaštiti investitora. Ne postoji alternativa ubrzanju reformi, no vidimo ohrabrujuće signale na terenu kako stvaratelji politika počinju shvaćati da je potrebno intenzivirati reforme. Ovo je pravi trenutak za unaprjeđivanje poslovne klime, uklanjanje zapreka investicijama i osvajanje povjerenja investitora", naglašava glavni ekonomist Erste banke u Hrvatskoj.

Izlazak iz CEFTA-e rezultirat će gubitkom konkurentnosti na tržišt Bosne i Hercegovine te Srbije zbog povećanja carina. „Očekujemo određene kratkoročne negativne učinke, no tržište EU, s 500 milijuna ljudi, nudi veći potencijal u srednjem rok", smatra Kovač.

"Otvaranje hrvatskog tržišta proizvodima iz EU moglo bi potaknuti povećanje učinkovitost hrvatkih tvrtki, no istovremeno će predstavljati i zahtjevno operativno okruženje za veliki broj njih", ističe Alen Kovač.

Članstvo u EU - uporište fisklane stabilnosti
Analitičari Erstea procjenjuju da bi Hrvatska značajnije učinke EU fondova mogla očekivati tek u srednjem roku, jer dosadašnji rezultati povlačenja novca iz IPA fondova „često su bili kritizirani kao nerdostatni", a „ugovaranje i isplate na početku programskog razdoblja obično su nešto sporiji".

„Važan temelj u okviru paketa šest regulativa EU je pravilo smanjenja duga koje zahtjeva da prekomjerni dug bude smanjen za jednu dvadesetinu godišnje, što praktično implicira potrebnu stabilizaciju javnog duga koji je trenutno u porastu. Sve u svemu, paket od šest regulativa bit će ključno uporište fiskalne stabilnosti u srednjem roku, što će rezultirati manje rizičnim okruženjem za investitore," zaključio je Alen Kovač.