I dok se tope profiti europskih banaka, a vlasti diljem svijeta nastavljaju poduzimati mjere radi jačanja financijskih sektora i oslabljenih gospodarstava, na globalnim burzama studeni je započeo sa solidnim dobitcima.
Nakon što je u listopadu potonuo 19,9 posto, najviše u svojoj 20-godišnjoj povijesti, MSCI indeks vodećih svjetskih dionica danas je gotovo 1 posto u plusu. Odgovarajući indeks na tržištima u razvoju u plusu je gotovo dva posto.

"S obzirom na golemi razmjer globalnih napora da se ožive gospodarstva, bez obzira jesu li u obliku snižavanja kamatnih stopa ili fiskalnih paketa, porasle su šanse za dugotrajniji uzlet na burzama bez obzira što lošim vijestima još nije kraj", kaže Gerhard Schwartz, strateg pri Unicreditu u Munchenu.

U takvim uvjetima, euro i ostale valute s višim prinosom poput funte ojačale su prema američkom dolaru, dok je jen oslabio.

Tako je euro ojačao za 0,75 posto na 1,2825 dolara. U odnosu na jen porastao je, pak, za 1,5 posto, na 127,26 jena.

Funta je pak dobila 1 posto na vrijednosti prema dolaru, te stoji 1,6223 dolar. Dolar je, pak, ojačao 0,8 posto prema jenu, na 99,22 jena.

U međuvremenu, francuska banka Societe Generale izvijestila je o padu neto dobiti za 84 posto na 183 milijuna eura, ponajviše zbog gubitaka povezanih s kolapsom američke investicijske kuće Lehman Brothers i drugih otpisa vrijednosti imovine.

Societe GeneraleNjemačka Commerzbanka objavila je kako će dobiti od države injekciju kapitala od 8,2 milijardi eura te još 15 milijardi eura kroz garanciju kako bi osigurala refinanciranje. U trećem tromjesečju, pak, poslovala je s gubitkom od 285 milijuna eura.

Najveća britanska hipotekarna banka HBOS upozorila je danas da će u trećem tromjesečju imati značajno nižu dobit. A Lloyds TBS, banka koja će preuzeti HBOS, povećala je procjenu loših kredita HBOS-a koje će trebati otpisati na 5,2 milijarde funti, s ranijih 2,7 milijardi funta.

Prema pisanju Wall Street Journala, u SAD-u bi se čak 1.800 financijskih institucija u privatnom vlasništvu moglo prijaviti idućih tjedana za novac američkih poreznih obveznika. Dosad je za 9 velikih američkih banka odobreno iz američkog proračuna 125 milijardi dolara, a za 16 regionalnih banaka više od 33 milijardi dolara.

SAD, Njemačka, Francuska i Britanija ponudile su proteklih tjedan injekcije kapitala kako bi spriječile sistemsku propast svojih banaka.

Francuska je doznačila 360 milijardi eura financijskom sektoru. Francuski premijer Francois Fillon kazao je za Le Figaro u ponedjeljak da će vlada uzeti izravni udjel u njihovu vlasništvu ako banke taj novac neće iskoristiti za kreditiranje poduzetnika.

Njemačka vlada planira zaštititi milijun radnih mjesta, nakon što je u listopadu za spašavanje banaka izdvojila 500 milijardi eura. Za Bild am Sonntag ministar gospodarstva Michael Glos izjavio je da će paket mjera, kojim će se mobilizirati i više od 30 milijardi eura, biti odobren na sjednici vlade u srijedu.

A nove poteze dogovorit će i ministri financija eurozone, koji se sastaju kasnije poslijepodne u Bruxellesu. Raspravljat će o reformi institucija koje upravljaju globalnim financijskim tržištima i tijela, poput agencija za izdavanje kreditnih rejtinga i onih za utvrđivanje računovodstvenih standarda, banaka i njihovih uprava.

Nadalje, i ministri financija ključnih svjetskih gospodarstava (Skupine 20) sastat će se ovoga tjedna u Brazilu kako bi za 15. studeni pripremili sastanak na vrhu svjetskih čelnika posvećenog pronalasku izlaza iz aktualne financijske krize, najgore u zadnjih 80 godina.

I središnje banke nastavljaju vući poteze. Nakon Feda, kineske i japanske središnje banke, ovoga tjedna očekuje se snižavanje kamatnih stopa za najmanje 50 baznih bodova u eurozoni, Britaniji i Australiji.

Na europskim su burzama vodeći indeksi oko 11 sati bili u plusu. Frankfurtski DAX indeks bio je na dobitku većem od jedan posto, dok su pariški CAC i londonski FTSE indeks bili u plusu oko 0,7 posto.