Promet je iznosio 711.879.045 milijuna kuna. Od ukupno 17 posto, dakle 1,7 milijuna dionica koje su 1. prosinca puštene u prodaju iz državnog portfelja na Zagrebačku i Londonsku burzu, na Zagrebačkoj se burzi od 1. prosinca do 21. veljače trgovalo s ukupno samo 300.406 dionica za koje je plaćeno 711.879.045 milijuna kuna. Budući da je u međuvremenu vrijednost dionice sa 1.690 kuna uspjela preskočiti i 3.000 kuna (21. veljače bilo je kupaca spremnih za nju platiti i 3.095 kuna) očito je da većina institucionalnih ali i malih ulagača, koji su dionice kupili po povlaštenim uvjetima, dionicu INA-e nije kupila kao kratkotrajnu investiciju.
Nakon velikog buma trgovanja dionicom INA-e prvog dana, u kojem je vlasnika samo na Zagrebačkoj burzi promijenilo čak 86.310 dionica te sljedećih desetak dana kada nisu bili rijetkost dani u kojima i po desetak tisuća dionica promijenilo vlasnika, uslijedilo je relativno zatišje. U siječnju je, primjerice nešto više od 5.000 dionica vlasnika promijenilo samo jednom - 19. siječnja, a tek se nešto življom pokazala trgovina u veljači pa je 21. veljače po prvi put u jednom danu vlasnika promijenilo gotovo 10.000 točnije 9.882 dionice.
Doduše, INA je u siječnju bila druga na ljestvici dionica po udjelu u trgovini – 11,6 posto, iza dionice Končar elektroindustrije s 12,99 posto udjela, a ispred povlaštene Adrisove dionice s 6,69 posto, no očito je da ogromna većina investitora INA-ine dionice još ne želi prodati, bez obzira na učestale medijske napise o nesrazmjeru cijene dionice i poslovnih rezultata INA-e te upozorenja analitičara da su cijene hrvatskih dionica u posljednje vrijeme previsoko skočile pa bi se u ne tako dalekoj budućnosti možda mogao dogoditi i cjenovni krah.
Dio razloga za nizak promet leži, naravno, i u ograničenju raspolaganja dionicama koje su preuzeli građani koji su koristili povlaštenu javnu ponudu.
Pierre Matek iz ZB Investa dosadašnji tijek trgovine dionicama INA-e smatra prirodnim. „Nakon inicijalnih preslagivanja portfelja, i izlaska iz dionica kratkoročnih ulagača (i fizičkih i pravnih osoba), prirodno je smirivanje trgovine. Institucionalni ulagači imaju dugoročniji horizont ulaganja i nemaju motiva niti potrebe stalno trgovati dionicom. Novi jači priljev dionica na strani prodaje može se očekivati kada individualni ulagači dobiju "poklon" dionice na koje su stekli pravo upisom na inicijalnoj ponudi, ili kada se na tržištu pojave dionice dodijeljene zaposlenicima Ine“, smatra Matek.

izvor: www.bankamagazine.hr