Tečaj dolara u ponedjeljak je nastavio jačati prema najvažnijim svjetskim valutama na međunarodnim tržištima, u uvjetima snažne potražnje za sigurnim utočištima za kapital zbog rata u Ukrajini i visokih cijena nafte, pa euro ostaje pod pritiskom u odnosu na druge značajne valute.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najvažnijih svjetskih valuta, oko podneva se tako kretao na oko 99,40 bodova, ojačavši 0,5 posto u odnosu na završetak trgovanja u petak i dosegnuvši najvišu razinu od svibnja 2020. godine, nakon prošlotjednog dobitka od 2,3 posto.

Tečaj eura oslabio je u jednom trenutku više od jedan posto prema dolaru, na 1,0806 dolara, što mu je najniža razina od svibnja 2020. godine. Od početka ruskog napada na Ukrajinu oslabio je gotovo četiri posto prema dolaru.

Tijekom trgovanja kliznuo je nakratko i ispod razine od 1,0000 franaka, po prvi put od početka 2015. godine, nakon čega se njime oko podneva trgovalo po 1,0030 franaka, te je bio u plusu 0,16 posto u usporedbi sa završetkom trgovanja u petak. Švicarska središnja banka u ponedjeljak je ponovno poručila da je spremna intervenirati na deviznim tržištima kako bi zauzdala jačanje franka, potaknuto snažnom potražnjom investitora za sigurnom imovinom zbog rata u Ukrajini.

Zajednička europska valuta dotaknula je u jednom trenutku najnižu razinu u 15 mjeseci prema jenu, također valuti-utočištu, oslabivši na 124,39 jena. Kliznula je i na najnižu razinu prema funti od sredine 2016. godine, na 82,01 penija za euro.

I funta je oslabila prema dolaru, i to 0,5 posto u odnosu na završetak trgovanja u petak, na 1,3160 dolara. Dolar je istodobno ojačao i prema jenu, za 0,26 posto, te se njime oko podneva trgovalo po 115,08 jena.

Euro je ostao pod pritiskom u kontekstu visokih cijena nafte koje su dotaknule najvišu razinu u 13 godina nakon vijesti da SAD i europski saveznici razmatraju zabranu uvoza ruske nafte, što je potaknulo strah od stagflacije, razdoblja stagnacije rasta uz visoku inflaciju, koja bi mogla pogoditi Europu.

Sukob u Ukrajini i oštre međunarodne sankcije Moskvi doveli su do pada vrijednosti ruske imovine, a cijene ruskog izvoza poput plemenitih metala, nafte i plina porasle su u vrijeme kada globalno gospodarstvo već muku muči s inflatornim pritiscima.

Europa je najranjivija jer čak 40 posto svojih potreba za zemnim plinom podmiruje uvozom iz Rusije, a kretanje zajedničke europske valute sve je više povezano s kretanjem cijena nafte, pa što jače nafta poskupljuje, to euro više slabi budući da se investitori boje veće inflacije i udara na gospodarstvo.

Dolaru podršku pak pružaju u određenoj mjeri prošlotjedni snažni podaci s tržišta rada koji su samo potvrdili očekivanja sudionika tržišta da će američki Fed podići kamatne stope na sjednici sredinom ožujka.

"Događaji u Ukrajini sve više pritišću euro", izjavio je Richard Franulovich, valutni analitičar u Westpacu. "Budući da će se usmjeravanje kapitala u sigurna utočišta vjerojatno nastaviti još neko vrijeme, a dužnosnici Feda spremni su ustrajati na svojim planovima normalizacije monetarne politike, rast dolarova indeksa iznad 100 bodova samo je pitanje vremena", dodao je.

Pritisci na slabljenje ruskog rublja u tim okolnostima ne popuštaju pa je tako za dolar trebalo oko podneva izdvojiti oko 129,6 rubalja, a za euro 138,82 rublja.