Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 97,76 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,62 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo na 111,15 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 111,70 jena.

Američka je valuta, pak, ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula s jučerašnjih 1,1150 na 1,1130 dolara.

Dolar je osjetnije, za 0,3 posto, ojačao i prema britanskoj funti koja je pod pritiskom od jučer, kada je guverner britanske središnje banke Mark Carney poručio da sada nije vrijeme za povećanje kamata u Britaniji.

Zbog toga je jutros cijena funte skliznula na 1,2590 dolara, najnižu razinu u dva mjeseca.

Snaga dolara temelji se, pak, na očekivanjima da će američka središnja banka do kraja godine još jednom zaoštriti monetarnu politiku, nakon što je prošloga tjedna povećala ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, po drugi put od početka godine.

Na daljnje povećanje cijene novca upućuju komentari nekoliko dužnosnika Feda, premda niz posljednjih podataka ukazuje na usporavanje rasta američkog gospodarstva i niže razine inflacije nego što se očekivalo.

Pod najvećim su pritiskom jutros valute zemalja čija gospodarstva znatnije ovise o izvozu nafte jer su cijene ′crnog zlata′ skliznule na najniže razine u sedam mjeseci.

Pad cijena nafte posljedica je naznaka da proizvodnja u SAD-u i nekim drugim ključnim proizvođačima ′crnog zlata′ raste, što umanjuje utjecaj smanjenja proizvodnje članica OPEC-a.

Zbog pada cijena nafte, jutros je tečaj kanadskog dolara prema američkom imenjaku skliznuo 0,4 posto, dok je cijena norveške krune oslabila 0,2 posto.