Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, tijekom prijepodneva je iznosio 96,22 boda, što znači da je u minusu 0,2 posto u odnosu na prethodno zatvaranje.

Dolar je veće gubitke pritom pretrpio u odnosu na japanski jen i švicarski franak. Prema jenu mu je cijena pala za 0,5 posto u odnosu na prethodno zatvaranje, skliznuvši na 105,11 jena. U ponedjeljak je u jednom trenutku potonula na niskih 101,18 jena.

Iako je Japan već možda u recesiji, valuta mu obično dobiva na cijeni u vrijeme većih tržišnih previranja, zahvaljujući njegovu višku na tekućem računu platne bilance i statusu neto kreditora, podsjeća Reuters.

Euro je prema dolaru u takvom ozračju ojačao 0,4 posto, na 1,13175 dolara. I švicarski je franak bio na istom postotnom dobitku prema dolaru.

Funta je pak u jednom trenutku oslabila 0,4 posto prema dolaru i čak 1,2 posto prema euru nakon vijesti da je britanska središnja banka Bank of England (BoE) smanjila ključnu kamatnu stopu za pola postotnog boda, na 0,25 posto. Ubrzo se ipak stabilizirala na 1,2955 dolara, što znači da je u plusu oko 0,6 posto u odnosu na prethodno zatvaranje.

Nadoknadila je i gubitke prema euru, stabiliziravši se na 87,38 penija za euro, što znači da joj je cijena ojačala oko 0,1 posto u usporedbi s prethodnim zatvaranjem.

Smanjenje kamatnih stopa u Britaniji, nakon što su isto nedavno učinile američka i kanadska središnja banka, pojačava pritisak na Europsku središnju banku (ECB) da poduzme takve poteze, premda ima manje manevarskog prostora s obzirom na već negativne kamatne stope.

Središnje banke i vlade diljem svijeta nastoje raznim mjerama ograničiti gospodarske štete prouzročene epidemijom koronavirusa koja je snažno pritisnula cijene dionica i potaknula investitore na veće kupnje državnih obveznica, sigurnije kategorije imovine.

Dolaru je u utorak cijena poskočila jer su se investitori ponadali da će globalne monetarne vlasti ponuditi dodatne poticajne mjere kako bi se anulirali poremećaji u trgovini i turizmu. No ulagači ostaju na oprezu jer nije jasno što će Washington konkretno poduzeti.

Američki predsjednik Donald Trump jučer je izjavio da će od Kongresa zatražiti paket poticajnih mjera, uključujući smanjenje poreza na dohodak, no nije iznosio pojedinosti.

U fokusu je sada Europska središnja banka (ECB) koja bi na sjednici u četvrtak, kako predviđaju tržišta, ključne kamatne stope mogla spustiti za desetinu postotnog boda.