Dolar je prema euru oslabio 0,2 posto te se zajedičkom europskom valutom trgovalo po 1,1236 dolara.

Zelena je novčanica bila u plusu prema jenu, i to 0,1 posto, 110,93 jena.

Dolarov indeks prema košarici šest ostalih ključnih svjetskih valuta pao je 0,2 posto, na 97,07 bodova.

Trgovci su se danas fokusirali na podatak o 0,2-postotnom padu prometa u američkoj maloprodaji, budući da su potrošači manje kupovali namještaj, odjeću, hranu i elektroničku opremu, te građevinski materijal.

Taj je podatak potisnuo u drugi plan procjenu europskog statističkog ureda prema kojoj je inflacija u eurozoni u ožujku oslabila na 1,4 posto, s 1,5 posto u veljači. Oslabila je i temeljna inflacija koja isključuje oscilacijama podložne cijene energenata i svježe hrane, s 1,2 na jedan posto.

Procjene su poduprle odluku Europske središnje banke (ECB) o odgodi planiranog zaoštravanja monetarne politike u eurozoni kako bi se podupro gospodarski rast i inflacija.

"Smatramo da je euro jeftin ali ako ne budu značajnije izmijenjeni izgledi za europski gospodarski rast, teško je ipak očekivati njegovo značajnije jačanje", ističu u bilješci klijentima analitičari nizozemske banke ING.

Na raspoloženje na tržištima utjecali su danas i ohrabrujući podaci iz Kine koji su pokazali oporavak aktivnosti u industriji u ožujku nakon tri mjeseca pada, očitovan u rastu indeksa menadžera nabave na 50,8 bodova.

Izvješće Caixin/Markita potaknulo je sklonost ulagača imovini s višim prinosima koju smatraju rizičnijom, poput australskog dolara.

Tako je tečaj australskog dolara, koji odražava i izglede za kineski gospodarski rast, ojačao 0,4 posto prema američkom imenjaku, na 71,26 američkih centi..

Među ostalim valutama isticala se i turska lira, koja je oslabila prema dolaru više od jedan posto, kliznuvši na 5,6158 lira za dolar, nakon što je stranka predsjednika Tayyipa Erdogana AK na lokalnim izborima prvi puta izgubila vlast u glavnom gradu Ankari.