Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je jutros 0,17 posto, na 95,37 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo 0,1 posto, na 108,25 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, za 0,2 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,1520 dolara.

Dolar se našao pod pritiskom nakon što je u četvrtak na Ekonomskom klubu u Washingtonu predsjednik Feda Jerome Powell ponovio kako će središnja banka biti strpljiva po pitanju kamata, s obzirom na rizike po gospodarstvo i slabljenje inflacije.

„Izraz ′strpljiv′ Fed obično koristi kada zaoštrava monetarnu politiku, ali i poručuje da do novog povećanja kamata može proći dosta vremena", kaže Tomoaki Shisido, ekonomist u tvrtki Nomura Securities.

Prije nešto više od mjesec dana procjene dužnosnika Feda pokazivale su da bi središnja banka, nakon četiri povećanja kamata u 2018., u ovoj godini mogla povećati cijenu novca u dva navrata.

No, od kada je prije tjedan dana Powell prvi put kazao da će Fed biti strpljiv i fleksibilan po pitanju kamata, trgovci na tržištu novca u ovoj godini ne očekuju podizanje kamata.

„Tržište je već gotovo sasvim u tečajeve uračunalo očekivanja da Fed uopće više neće povećavati kamate. Za daljnje slabljenje dolara, tržište bi trebalo očekivati smanjenje kamata. No, ne očekujem da će se tako nešto dogoditi", kaže Sim Moh Siong, valutni strateg u Bank of Singapore.

Od polovice prosinca prošle godine dolar je prema košarici valuta oslabio oko 2,2 posto zbog očekivanja da će se Fed, nakon naznaka usporavanja rasta i američkog i globalnog gospodarstva, suzdržati od povećanja kamata u 2019.

Prošle je godine, pak, dolar prema košarici valuta ojačao 4,3 posto jer je Fed povećao kamate u četiri navrata za po 0,25 postotnih bodova.

Euro, pak, posljednjih dana osjetnije oscilira, što je, s jedne strane, posljedica slabljenja dolara, ali i, s druge strane, naznaka slabljenja gospodarstva eurozone.

Europska središnja banka okončala je prošle godine dio poticajnih monetarnih mjera i nedavno poručila da bi u drugoj polovici ove godine mogla povećati kamatne stope.

No, s obzirom na usporavanje rasta gospodarstva eurozone i nisku inflaciju, većina trgovaca očekuje da će ECB i u 2019. godini voditi popustljivu monetarnu politiku, pa nema osobitih razloga za jačanje europske valute.