Jutros je oko 11,00 sati tečaj dolara iznosio 117,35 jena, što je 0,9 posto manje nego u petak na zatvaranju tržišta.

Američka je valuta ponešto oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0465, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosila 1,0450 dolara.

Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo na 102,65 bodova, dok je u petak iznosio 102,90 bodova.

Polovicom prošloga tjedna taj se indeks, po prvi puta nakon 14 godina, probio iznad razine od 103 boda.

Nakon što je prošloga tjedna američka središnja banka povećala ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova i signalizirala da će idućih godina ubrzati tempo povećanja kamata, dolar je naglo ojačao.

Tako je krajem prošloga tjedna u odnosu na japansku valutu dosegnuo 118,66 jena, najvišu razinu u 10 i pol mjeseci. Cijena eura skliznula je istodobno na 1,0364 dolara, najnižu razinu od siječnja 2003. godine.

No, tržišta su se smirila, a ulagači u ponedjeljak odlučili na dobitonosnu prodaju.

"Ništa se fundamentalno nije promijenilo po pitanju što ulagači očekuju od dolara u idućoj godini, no radi se o zauzimanju novih, manje rizičnih pozicija", kaže Richard Cochinos, valutni strateg u tvrtki City.

Dodaje i to kako će ulagači pažljivo pratiti današnji govor predsjednice Feda Janet Yellen na jednom skupu, nakon što je prošloga tjedna Fed iznenadio tržišta procjenom da bi kamate ubuduće mogle rasti brže nego što se mislilo.

Analitičari smatraju da procjene o ubrzanju rasta kamata predstavljaju reakciju Feda na najavljene politike novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa o smanjenju poreza, povećanju fiskalne potrošnje i ulaganja u infrastrukturu, kao i labavljenju regulacija u pojedinim sektorima.

Te bi politike, smatra se, mogle ubrzati rast američkog gospodarstva, ali i inflacije.