Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se u petak ujutro oko 96,80 bodova, što je oko 0,3 posto manje nego jučer u ovo doba.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu blago porastao, sa 112,70 na 112,80 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1375 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1340 dolara.

Od početka tjedna dolar je prema euru oslabio oko 0,5, a prema jenu oko 1 posto.

Oprez ulagača prema dolaru posljedica je pisanja Wall Street Journala da čelnici američke središnje banke razmatraju da li da signaliziraju tržištima stanku u podizanju kamata.

Analitičari očekuju da će Fed još jednom, već četvrti put ove godine, polovicom prosinca povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

No, zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, uključujući i američko, te slabljenja inflacijskih pritisaka, nakon oštrog pada cijena nafte, očekuje se da će Fed ubuduće usporiti tempo povećanja kamata.

Još nedavno procjenjivalo se da će u 2019. podići kamatne stope u tri navrata, dok se sada očekuje samo jedno povećanje.

Zbog toga, pak, padaju prinosi na američke državne obveznice, pa je dolar pod pritiskom.

Oprez uoči izvješća o zapošljavanju u SAD-u

Uz to, ulagači nisu voljni riskirati uoči objave izvješća o zapošljavanju u SAD-u danas poslijepodne, koje će pokazati usporava li se rast najvećeg svjetskog gospodarstva.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u studenome broj zaposlenih povećan za 200 tisuća, nakon 250 tisuća u listopadu.

„Tržište rada već je godinama jedan od najjačih dijelova američkog gospodarstva. Ako se danas pokaže neka napuklina na tom tržištu, dolar će početi slabiti", kaže Chris Weston, analitičar u brokerskoj kući Pepperstone.

A na usporavanje rasta američkog gospodarstva ukazuju signali s američkog tržišta obveznica.

Prinosi na 10-godišnje državne obveznice skliznuli su na najniže razine od rujna, pa se razlika između prinosa na 10-godišnje i dvogodišnje obveznice smanjila na najnižu razinu u više od 10 godina.

A ta se razlika pažljivo prati na tržištu jer je tzv. inverzija krivulje prinosa, odnosno veći prinosi na kratkoročne nego na dugoročne obveznice, u pravilu u posljednjih 50 godina prethodila recesiji.

Analitičari kažu da gospodarstvo klizne u recesiju 12 do 24 mjeseca nakon što se pojavi inverzija krivulje prinosa.

Prema podacima ogranka Feda u Clevelandu, inverzija krivulje prinosa najavila je sedam posljednjih recesija u SAD-u.

No, to nije i potpuno pouzdan pokazatelj, jer ta inverzija, primjerice, u 1966. i 1998. godini nije prethodila recesiji.

A prinosi na obveznice pod pritiskom su od prošloga tjedna kada je predsjednik Feda Jerome Powell kazao da su kamate američke središnje banke blizu neutralnih razina, odnosno onih koje niti potiču niti pritišću gospodarstvo.

To je protumačeno kao poruka da bi ciklus povećanja kamata, koji traje tri godine, mogao biti pri kraju.