Američki dolar u utorak je na međunarodnim deviznim tržištima skliznuo na najnižu razinu prema košarici valuta u posljednjih više od godinu dana, čemu je uvelike pridonio nastavljeni snažan uspon jena, dok su ulagači sumnjičavi u pogledu sposobnosti središnjih banaka da agresivnim labavljenjem politike podupru rast. 

Jen je u takvim okolnostima poskočio prema dolaru, kojim se tako trgovalo po 105,60 jena, što je najviša razina tečaja jena prema dolaru od listopada 2014. godine.

Euro je u jednom trenutku dosegnuo 1,1614 dolara, najvišu razinu od kolovoza prošle godine, da bi se potom stabilizirao na 1,1583 dolara, u plusu gotovo 0,5 posto u usporedbi sa zatvaranjem tržišta dan ranije.

Takva kretanja pritisnula su dolar prema košarici najznačajnijih svjetskih valuta, pri čemu je dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest vodećih svjetskih valuta, skliznuo na 92 boda, najniže razine od siječnja 2015. godine.

Od početka godina japanska je valuta prema američkoj ojačala 13 posto, a njezin je uzlet prošloga tjedna ubrzao nakon što je japanska središnja banka BOJ iznenadila tržišta jer nije uvela nove poticajne mjere unatoč rastućim nepovoljnim utjecajima po tamošnje gospodarstvo.

Analitičari u banci Rabobank napominju da je pad tečaja dolara prema 105 jena sa čak 122 jena još prije nekoliko mjeseci izvanredno kretanje koje neće ublažiti deflatorne pritiske u Japanu i da govori o "širem problemu a to je da je nekonvencionalna monetarna politika dosegnula svoje limite kao što se to već dogodilo sa standardnim alatima monetarne politike".

Australska središnja banka u utorak se pridružila sve većem broju središnjih banaka u svijetu koje uvode dodatne poticajne mjere, snizivši kamatne stope na rekordno niskih 1,75 posto, u sklopu nastojanja suzbijanja deflatornih rizika. To je oštro pritisnulo tečaj australske valute prema američkoj.

Što se tiče američke središnje banke Fed, nakon što je u prosincu lani kamatne stope podigla prvi put u posljednjih gotovo deset godina, na prošlotjednoj je sjednici odlučila ostaviti sve po starom. Iako je ostavila otvorenom opciju podizanja kamatnih stopa u lipnju, ništa nije signalizirala da bi s time žurili s obzirom da usporava rast u gospodarstvu, a premda se poboljšava situacija na tržištu rada.

"U Fedu i dalje misle da će gospodarski rast biti nešto iznad dva posto u ovoj godini no, sudeći prema podacima za prvi kvartal, čini se vjerojatnijim da će eurozona postići rast od dva posto, a ne Sjedinjene Države", kazao je Steve Barrow, analitičar u odjelu za 10 najrazvijenijih gospodarstava skupine G10 u Standard banku.

Europska komisija u proljetnim je prognozama objavila da u eurozoni očekuje da će rast biti 1,6 posto u ovoj godini, a iduće blago ubrzati na 1,8 posto, čime je blago snizila zimske projekcije, navodeći kao razlog globalne rizike.