Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, skliznuo je 0,05 posto u odnosu na zatvaranje u petak, na 100,28 bodova.

Među većim dobitnicima bila je norveška kruna koja je ojačala zahvaljujući rastu cijena nafte, poduprtom rezovima u proizvodnji i naznakama oporavka potražnje.Tečaj krune u takvim je uvjetima prema dolaru poskočio 0,6 posto.

Ojačale su i druge valute čiji tečajevi prate kretanja cijena na robnim tržištima, a porasla je i cijena zlata za više od jedan posto na najviše razine u više od sedam godina.

Podršku drugim značajnijim svjetskim valutama pružio je i rast cijena dionica. Australski je dolar prema američkom pritom ojačao 0,5 posto, a tečaj eura bio je u plusu 0,05 posto, na 1,0827 dolara.

Dolar je prema jenu oslabio oko 0,2 posto, na 107,20 jena, nakon što su podaci japanske vlade pokazali da je Japan zapao u recesiju po prvi put od 2015. godine.

Postupno popuštanje mjera karantene potaknulo je optimizam na globalnim tržištima unatoč najnovijim trgovinskim tenzijama između SAD-a i Kine.

Radi boljeg uvida u gospodarsku situaciju investitori će pratiti najnovija izvješća o indeksima menadžera nabave u najvećim gospodarstvima, čija se objava očekuje u ovome tjednu.

Tečaj funte zadržao se na 89,35 penija za euro, a ostao je pod pritiskom prema dolaru, na 1,2107 dolara, u uvjetima povećanog fokusa na mogućnost uvođenja negativnih kamatnih stopa, nakon što glavni ekonomist britanske središnje banke Bank of England Andy Haldane nije isključio takvu mogućnost u nedavnom razgovoru za list Telegraph.