Dašak inozemnog utjecaja, ponajprije u obliku panike koja je na samom početku trgovine u petak (očito pod utjecajem zbivanja u Aziji) obuzela London, opravdao je strahove pesimista, stigavši krajem prošloga tjedna i u naše krajeve. A pritom konačan rezultat uopće ne daje naslutiti razmjere rasprodaje koja je na nekoliko sati zadesila Zagrebačku burzu, donijevši u pojedinim slučajevima doista dramatičan pad cijena dionica, koji je do kraja dana ipak u najvećoj mjeri neutraliziran. Ograničivši dnevni pad CROBEX-a na podnošljivih 0,8 posto, čime je indeks na tjednoj razini zabilježio pad od 4,2 posto, pokazujući kako niti domaće tržište kapitala, usprkos marginaliziranoj ulozi inozemnih investitora, nije posve imuno na potrese na globalnoj razini. Za što je u prvom redu zaslužna INA (INA-R-A), koja vjerojatno nije mogla izabrati lošiji trenutak za objavu, da stvar bude još gora, u najmanju ruku neuvjerljivog polugodišnjeg izvješća, pruživši pesimistima vrlo uvjerljiv argument za rasprodaju koja je tek dan kasnije, vjerojatno pod utjecajem Londona, poprimala i katastrofalne razmjere. Jer cijena dionica se za kratko, i bez poplave svježih dionica, od čega se ne tako davno ulagačima dizala kosa na glavi, spustila sve do najniže razine od kraja siječnja (2.601 kunu), povukavši u hipu za sobom i ostatak tržišta. A da nije pritom nije riječ tek o ishitrenim reakcijama manjeg broja ulagača, pokazuje i visokih 17,3 milijuna kuna dnevnog prometa, kojim je samo učvršćen status najlikvidnijeg domaćeg izdanja protekloga tjedna, s ukupno 43,5 milijuna kuna prometa. Nakon čega tjedni rezultat (pad od 3,3 posto, na 2,718 kuna) zapravo i ne djeluje toliko zastrašujuće, ali zato grafikon kretanja cijene nedvojbeno ostavlja puno lošiji dojam, posebice kada je u pitanju krah ključne razine podrške od 2.800 kuna. Žestok udar prodavatelja na dionice Ine koje su se za kratko našle u knock-downu poslužio je tako kao katalizator korekcije, isprovociravši rasprostranjenu rasprodaju koja je impresivan broj izdanja gurnula duboko na negativan teritorij. No kako je pesimizam domaćim ulagačima još uvijek relativno nepoznat pojam, temeljni motiv negativnog trenda bila je akumulacija profita, kojom su se na udaru ponajprije našli istaknuti dobitnici u kolovozu. Poput dionica lučkog tandema, koje su samo tjedan dana ranije dan za danom postavljale nove rekorde, prometnuvši se u idealne kandidate za izvlačenje profita. No konačan rezultat i u ovom slučaju sugerira samopouzdanje optimista, jer Luka Ploče (LKPC-R-A) je tjedan zaključila s padom od 6 posto (na 3.750 kuna), skupivši tek nešto više od milijun kuna prometa, dok je Luka Rijeka (LKRI-R-A) zabilježila tek 2,3 posto tjednog pada uz 6,4 milijuna kuna prometa. Gubici građevinskog sektora ipak su bili nešto ozbiljniji, pri čemu je, zahvaljujući za trećinu manjoj dobiti u prvih šest mjeseci (13,1 milijun kuna) te podbačaju čak i u odnosu na planove Uprave, najviše stradala Tehnika (THNK-R-A), zabilježivši na tjednoj razini pad od 11,4 posto (na 10.550 kuna), uz nešto više od devet milijuna kuna prometa. Minus od 7,7 posto (na 12.000 kuna) ubilježio je Institut građevinarstva Hrvatske (IGH-R-A), dok je Ingra (INGR-R-A) prekinula rekordan niz, zaključivši tjedan padom od 6,2 posto.
Dionice Leda jedini pravi dobitnici
Prikupivši relativno skromnih 8,4 milijuna kuna prometa, Magma (MGMA-R-A) je tek utvrdila pozicije iznad okruglih 300 kuna, no to je bilo dovoljno samo za minus od 1,1% (na 312,5 kuna). Među likvidnijim se izdanjima našao Ledo (LEDO-R-A), uveseljavajući svoje poklonike svježim rekordima (11.792 kune), za konačnih 10,4 posto tjednog rasta (na 10.929 kuna).