Građevinska su izdanja najveći ovogodišnji dobitnici na Sarajevskoj burzi. Od poduzeća najveći rast vrijednosti dionica imao je sarajevski Energoinvest. Vrijednost njegovih dionica od početka godine porasla je za čak 137,4 posto. Vrijednost dionica investicijskog fonda Bonus iz Sarajeva uvećana je za 116,2 posto, Hidrogradnje za 87 posto, mostarskog investicijskog fonda Herbos za 70,6 posto, Bosnalijeka za 67,7 posto, BH telekoma za 64,5 posto...
Privatizacija
Rast vrijednosti dionica Energoinvesta i Hidrogradnje, kako ocjenjuju analitičari, uslijedio je u prvim mjesecima ove godine zbog najavljene privatizacije, ali je ona otkazana. Osim rasta vrijednosti dionica investicijskih fondova Bosfina i Herbosa, značajan rast ostvarili su i drugi fondovi, poput mostarskog Crobiha, Biga, Fortune, Prevent investa i Prof plusa, od 50 do 60 posto. Kupovina njihovih dionica pokazala se kao bolje ulaganje od kupovine dionica Elektroprivrede BiH koja je od početka godine imala rast svojih dionica od 31,4 posto ili čak i od kupovine dionica Elektroprivrede HZ Herceg Bosne iz Mostara čije su dionice ostvarile rast od 56 posto. Sarajevska i Banjalučka burza posljednjih mjeseci imaju stalno pad trgovanja i indeksa. Negativni trend nastavljen je i prvoga tjedna rujna u kojemu je vrijednost dionica svih investicijskih fondova, izuzev Biga i Herbeosa, smanjena od 0,71 do 5,78 posto. Dionice najvećeg investicijskog fonda u Federaciji BiH sarajevskog Biga tijekom proteklog tjedna rasle su za neznatnih 0,26 posto, a dionice mostarskog investicijskog fonda Herbos za 0,22 posto. Najveće smanjenje vrijednosti dionica od investicijskih fondova imao je sarajevski Mi Group 5,78 posto. Vrijednost dionica bihaćke Fortune smanjena je za 5,1 posto, mostarskog Crobiha 3,44 posto, sarajevskog Prof plusa za 3,27 posto. Sarajevska burza u prvih pet mjeseci ove godine imala je rekordne mjesečne promete, nakon čega je uslijedio značajan pad trgovanja. Promet je u siječnju iznosio 83,79 milijuna eura, u veljači 76,81 milijun, u ožujku 83,35 milijuna, u travnju čak 130,17 milijuna, a u svibnju 59,7 milijuna eura. Smanjenje prometa uslijedilo je u lipnju kada je iznosio 40,67 milijuna eura, a nastavio se u srpnju 33,17 milijuna i u kolovozu 34,63 milijuna eura. Za razliku od Sarajevske, Banjalučka burza je u ovoj godini imala veće mjesečne promjene u prometu.
Pad u Banjoj Luci
Promet je na Banjalučkoj burzi u siječnju iznosio samo 15,84 milijuna eura da bi se u veljači povećao na 41,71 milijun, a u ožujku na 50,62 milijuna i u travnju na 51,98 milijuna eura. U svibnju je uslijedilo smanjenje prometa na 30,51 milijun, a u lipnju na 16,92 milijuna eura. U srpnju je ponovno došlo do naglog povećanja prometa na rekordnih 61 milijun eura da bi u kolovozu uslijedilo smanjenje za više od tri puta, na 19,01 milijun eura.
Fima ulazi u Republiku Srpsku
Varaždinska Fima ovih dana kreće sa snažnim ulaskom na područje Republike Srpske u područjima bankarstva, te burzovnog i poslovnog posredovanja, potvrđeno je u tom holdingu. Velike zasluge za dolazak Fima Grupe u RS-u ima Ivan Lepoglavec, bivši generalni konzul Hrvatske u Banja Luci, koji je u pet godina diplomatskog mandata stekao mnoga poznanstva u političnom i privrednom životu ovog entiteta. Lepoglavec koji je sada direktor firme za posredovanje u prometu robe i usluga West East Trade (WET), a koju je Fima nedavno osnovala u Banja Luci, kazao je da će u najvećem gradu manjeg bosansko-hercegovačkog entiteta uskoro početi s radom i druge članice grupacije - filijala VABA banke i brokerska kuća Fima International. Poslovne prostore su već osigurali i u završnoj je fazi dobivanje dozvola za rad od strane regulatornih tijela, pišu banjalučke Nezavisne novine.