Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 0,6 posto, na 52,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,3 posto, na 47,85 dolara.

Pad cijena posljedica je činjenice da je ponuda nafte na globalnom tržištu i dalje obilna, unatoč nastojanjima vodećih proizvođača na čelu s Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupinom neovisnih proizvođača, uključujući Rusiju, da svedu zalihe na petogodišnji prosjek smanjenjem proizvodnje za 1,8 milijuna barela dnevno od početka ove do kraja ožujka iduće godine.

Odbor OPEC-a i skupine nezavisnih proizvođača koji prati provedbu tog sporazuma objavio je u petak da bi dogovor mogao biti produljen i nakon kraja ožujka, no do te odluke prići će još neko vrijeme.

U međuvremenu, tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je broj naftnih postrojenja u SAD-u prošloga tjedna pao drugi tjedan zaredom, i to za četiri postrojenja, na njih 759.

No, to nije osobito ohrabrilo ulagače jer je jaz između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje i dalje velik.

Dobrim dijelom zbog toga što je proizvodnja nafte u SAD-u od polovice prošle godine porasla za 13 posto, na 9,53 milijuna barela dnevno, blizu rekordnih 9,6 milijuna zabilježenih u lipnju 2015. godine.

Ipak, u petak su cijene nafte osjetno porasle i nadoknadile dio prethodnih gubitaka jer su zbog uragana Harvey naftne kompanije obustavile proizvodnju na platformama u Meksičkom zaljevu i naftnim poljima u Teksasu.

Tako je u Meksičkom zaljevu zatvoreno gotovo 10 posto američkih kapaciteta za proizvodnju nafte i gotovo 15 posto kapaciteta za proizvodnju plina, pokazuju službeni podaci.