Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima prema 106 dolara budući da je tijesna opskrba potisnula u drugi plan strah od recesije koja bi razorila potražnju.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 1,17 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju i iznosila je 105,82 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,37 dolara višoj cijeni, od 104,10 dolara.

Trgovce su ovog tjedna zaokupile naznake slabljenja aktivnosti nakon što su središnje banke vodećih gospodarstava odlučile podići troškove zaduživanja kako bi obuzdale inflaciju. Slabljenje gospodarstva znači i slabiju potražnju za energentima.

Zabrinjava ih i testiranje građana na covid 19 u Šangaju budući da Kina provodi politiku nulte tolerancije na širenje zaraze pa bi mogla ponovo uvesti lockdown, što bi također pogodilo potrošnju.

Nakon podneva ohrabrio ih je ipak podatak da su američki poslodavci u lipnju neto otvorili gotovo isti broj radnih mjesta kao i u svibnju. Očekivalo se da će tempo zapošljavanja popustiti.

Potporu cijenama pruža i tijesna opskrba zbog zapadnih sankcija Rusiji.

Članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici ustraju istodobno u tek skromnom povećanju proizvodnje, a neke ne uspijevaju realizirati ni dodijeljene im kvote.

"Ekonomske nevolje možda su uzdrmale cijene nafte u ovom tjednu, ali tržište i dalje signalizira da je spremno podizati cijene, zato što su veće šanse da će problem tijesne opskrbe biti još gori nego da će biti ublažen", objašnjava Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM.

Stephen Innes iz SPI Asset Managementa upozorava pak da će stanje u gospodarstvu postaviti granice uzlaznom trendu.

"Budući da s podizanjem kamatnih stopa nije gotovo i da je SAD vjerojatno u tehničkoj recesiji, ambicije tržišta s podizanjem cijena možda su prilično ograničene", nagađa.

Zbog praznika u muslimanskom svijetu OPEC ni danas nije objavio cijenu barela referentne košarice nafte svojih članica. U srijedu stajao je 114,3 dolara.