Na svjetskim je tržištima cijena nafte prošloga tjedna porasla, nakon dva tjedna pada, jer su se ulagači smirili nakon šoka izazvanog odlukom Britanaca o izlasku iz Europske unije.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skočila 4 posto, na 50,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,8 posto, na 48,99 dolara.

Kako su se svjetska financijska tržišta smirila nakon ′Brexit′ šoka, tako je i cijena nafte nadoknadila gubitke od prethodna dva tjedna.

"Splasnula su strahovanja ulagača da će ′Brexit′ voditi u globalni financijski i ekonomski kaos. Bez sumnje, i idućega će tjedna biti nervoze na tržištima zbog ′Brexita′, no vidjet ćemo kako će se dalje razvijati situacija u Europi", kaže Shane Oliver, direktor u tvrtki AMP Capital.

Veći dio tjedna cijenu ′crnog zlata′ podržavala je najava štrajka radnika u naftnoj industriji Norveške uoči novog sporazuma o plaćama, što je prijetilo smanjenjem ponude iz najvećeg proizvođača nafte na Sjevernom moru. No, u subotu je dogovor između sindikata i poslodavaca postignut, čime je izbjegnut štrajk.

No, moguće smanjenje ponude nagovješćuje kriza u Venezueli, gdje proizvođači nafte i rafinerije nastoje zadržati razinu proizvodnje u teškim uvjetima nestanka struje i nestašice opreme.

Nigerijska je proizvodnja, pak, zbog napada militanata pala na najnižu razinu u 30 godina.

S druge strane, kanadska se proizvodnja nafte iz pijeska oporavlja nakon nedavnih velikih požara koji su prouzročili velike zastoje u proizvodnji.

Na rast ponude ukazalo je i Reutersovo istraživanje prema kojemu je OPEC-ova proizvodnja u lipnju porasla na rekordnu razinu.

Na blagi rast ponude ukazuje i izvješće ruskog ministarstva energije, prema kojemu je u Rusiji proizvodnja u lipnju iznosila 10,84 milijuna barela dnevno, dok je mjesec dana prije bila 10,83 milijuna.

Uz to, u petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan već četvrti tjedan od posljednjih pet, i to za njih 11, na 341 postrojenje.

Premda to pokazuje da proizvođači procjenjuju da se uz sadašnje razine cijena isplati proizvodnja, broj postrojenja i dalje je znatno manji nego lani u ovo doba, kada ih je bilo 640.

Zbog svega toga, najveći svjetski proizvođač nafte Saudijska Arabija poručila je da se globalno tržište kreće prema uravnoteženju i da bi se cijene nafte trebale smiriti nakon dugog razdoblja velikih oscilacija.

Naime, zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, s obzirom na usporavanje rasta globalnog gospodarstva, od sredine 2014. godine cijene su nafte potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih gotovo 13 godina.

No, od tada su skočile više od 70 posto jer se ulagači nadaju smanjenju jaza između ponude i potražnje.