Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 46 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 66 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 51 cent višoj cijeni, od 63,08 dolara.

Dolar je danas pao na najnižu razinu prema košarici ostalih ključnih valuta u nešto više od tjedan dana nakon posjeta izaslanstva Južne Koreje sjevernom susjedu i najave summita dvaju Koreja krajem travnja nakon više od 10 godina pauze.

Naznake popuštanja napetosti između Južne i Sjeverne Koreje potaknule su sklonost ulagača imovini koju smatraju rizičnijom, poput nafte, a slabiji dolar ojačao je kupovnu moć imatelja ostalih valuta, potencijalno podupirući potražnju za naftom.

"Čini se da cijene nafte više pokreću vanjske makro snage nego zbivanja u samom sektoru", konstatira Ole Hansen iz Saxo Banka.

Raspoloženje u sektoru u značajnoj su mjeri obilježile jučer objavljene srednjoročne prognoze Međunarodne agencije za energetiku (IEA) o ponudi i potražnji na naftnim tržištima, prema kojima bi američka proizvodnja nafte do 2023. godine trebala dosegnuti 17 milijuna barela dnevno, u odnosu na prošlogodišnja 13,2 milijuna barela dnevno.

Potražnja bi pak u idućih pet godina trebala rasti za snažnih 1,1 posto, pri čemu u IEA-i napominju da "rast proizvodnje nafte u SAD-u, Brazilu, Kanadi i Norveškoj može osigurati dobru opskrbu svijeta i više nego pokriti globalni rast potražnje za naftom do kraja 2020. godine".

Tako su značajniji uzlet cijena nafte danas zakočila očekivanja da će najnovija tjedna izvješća iz SAD-a ponovo pokazati rast zaliha sirove nafte. Američki institut za naftu (API) objavit će izvješće o zalihama tokom dana s vlada sutra.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) danas izvijestila da je barel referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak stajao 62,89 dolara, što znači da je bio skuplji 1,31 dolar nego prethodnog dana trgovanja.