Barelom sirove nafte jutros se na tržištu u Londonu tako trgovalo po 20 centa nižoj cijeni, od 72,69 dolara. Od početka listopada cijena mu je pala za oko 12 posto.

Na američkom je tržištu pojeftinio za 25 centi, na 63,44 dolara. Cijena mu je tako za više od 13 posto niža u usporedbi s najvišim razinama u četiri godine, koje je nakratko dosegnuo prije mjesec dana.

Na globalnim tržištima, uključujući i naftna, u petak je pozitivnom ozračju pridonijela nada u moguće skoro rješenje američko-kineskog trgovinskog spora. No, ozračje se pogoršalo nakon izvješća da je nekoliko zemalja dobilo izuzeća koja će im omogućiti da uvoze određene količine iranske sirove nafte i nakon što američke sankcije idući tjedan stupe na snagu. Američka vlada odlučila je dopustiti osam zemalja, uključuju bliskim saveznicima Južnoj Koreji i Japanu, kao i Indiji, da nastave kupovati iransku naftu i nakon što nametnu sankcije, objavila je u petak agencija Bloomberg, pozivajući se na jednog američkog dužnosnika.

Očekuje se da će popis svih zemalja koje bi bile izuzete službeno biti objavljen u ponedjeljak, kazalo je nekoliko izvora u naftnoj industriji.

Pored sankcija Iranu, od važnih čimbenika za tržište nafte su vijesti o značajnom povećanju naftne proizvodnje u posljednja dva mjeseca.

Podaci ruskog ministarstva energetike pokazali su da je tamošnja proizvodnja sirove nafte u listopadu iznosila 11,41 milijun barela dnevno, što je najveća razina u proteklih tri desetljeća. U stopu ih slijedi SAD s proizvodnjom sirove nafte osjetno iznad 11 milijuna barela nafte dnevno.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u listopadu je povećala proizvodnju za 390 tisuća barela nafte dnevno, na 33,31 milijun, što je najviše od 2016. godine.

Odvojeno je OPEC jutros objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 72,64 dolara, što znači da je pala za 2,60 dolara u odnosu na prethodni trgovinski radni dan.