Cijene nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima prema 82 dolara budući da su zabrinutost za kineski gospodarski rast i neizvjestan tempo sniženja kamatnih stopa u SAD-u zasjenili odluku vodećih proizvođača o smanjivanju opskrbe do kraja lipnja.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 45 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 82,34 dolara. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu gdje se njime trgovalo po 78,30 dolara.

Trgovci su se u utorak usredotočili na kineske planove o gospodarskom rastu u ovoj godini. Peking je zacrtao stopu rasta od oko pet posto, kao i u 2023., a ulagači su uzalud tražili opsežne programe poticaja.

Raspoloženje su prigušili i signali iz američke središnje banke da neće žuriti sa snižavanjem kamatnih stopa, s obzirom na "procvat" gospodarstva i tržišta rada, prema riječima čelnika Fedovog ogranka u Atlanti Raphaela Bostica.

"Glavna je prepreka dugotrajnijem rastu i cijeni od 90 dolara neizvjesnost koja okružuje smanjenje kamatnih stopa" u SAD-u, objašnjava Tamas Varga iz PVM-a, izdvojivši i zabrinutost zbog ciljane stope rasta kineskog gospodarstva.

Zabrinutost za potražnju u SAD-u i Kini zasjenila je najavu Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika da će smanjivati opskrbu za 2,2 milijuna barela dnevno i u drugom tromjesečju. Važeći sporazum istječe krajem ožujka.

Analitičari procjenjuju da će najnovija izvješća iz SAD-a pokazati rast zaliha sirove nafte u prošlom tjednu za nekih 2,6 milijuna barela. Zalihe benzina i destilata po njihovim su se izračunima smanjile.

Udruga proizvođača API objavit će izvješće tokom dana, a vlada sutra.

OPEC je odvojeno izvijestio da je u ponedjeljak barel košarice nafte njegovih članica poskupio 73 centa, na 83,38 dolara.