Na londonskom je tržištu cijena barela pala 1,05 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje, na 60,59 dolara. U gotovo identičnom je iznosu barel pojeftinio i na američkom tržištu, kliznuvši na 52,67 dolara.

Proizvodnja nafte u SAD-u dosegnula je krajem prošle godine rekordnih 11,9 milijuna barela dnevno, potkopavajući raspoloženje na tržištu nafte, konstatiraju trgovci.

Tako su se na početku tjedna trgovci usmjerili na podatak tvrtke za energetske usluge Baker Hughes da su američke kompanije u prošlom tjednu prvi puta u ovoj godini povećale broj aktivnih bušotinskih postrojenja.

"Povećanje aktivnosti bušenja u SAD-u...  pritišće cijene", konstatiraju u bilješci analitičari Commerzbanka.

"Nema sumnje da su znatno niže cijene u četvrtom tromjesečju (prošle godine) prisilile proizvođače nafte iz škriljaca da ograniče proizvodnju. Budući da su od početka godine cijene znatnije porasle a puno je izbušenih a nedovršenuih postrojenja, aktivnosti bušenja vjerojatno će se uskoro brzo oporaviti", dodaju.

Pritisak na cijene nafte stvara i trgovinski spor SAD-a i Kine, koji vjerojatno neće tako skoro završiti a njegov negativan utjecaj na kinesko gospodarstvo sve se snažnije osjeća.

To skreće pozornost na potražnju za naftom, koja se u velkoj mjeri oslanja na Kinu i njezine rafinerije. Unatoč nastojanjima Pekinga da podupre zaduživanje i ulaganja, poslovni rezultati kineskih industrijskih kompanija pogoršani su u prosincu drugi mjesec zaredom, pa se nameće pitanje hoće li kineski uvoz nafte i ove godine rasti snažno kao u 2018.

"Tvrdokorna slabost koja se iščitava iz kineskih ekonomskih podataka povećava rizik ... manjeg kineskog uvoza sirove nafte u 2019. godini", konstatira Benjamin Lu iz singapurskog Phillip Futuresa.

U odvojenom je izvješću Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros objavila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u petak iznosila 60,90 dolara, što znači da je porasla 68 centi u odnosu na prethodni radni dan.