Cijene nafte kliznule su u srijedu na međunarodnim tržištima prema razini od 49 dolara, pritisnute sve izraženijim bojaznima da će Britanci na referendumu glasati za izlazak iz Europske unije, a dodatni uteg bio je i neočekivani rast američkih zaliha sirove nafte.

Na londonskom je tržištu cijena barela pala 64 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 49,19 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 52 centa nižoj cijeni, od 47,97 dolara za barel.

Nakon što su poremećaji u proizvodnji u Nigeriji, Venezueli, Libiji i Kanadi prošlog tjedna podigli cijene nafte na najvišu razinu u ovoj godini, od 52,86 dolara za barel, ovog je tjedna pozornost tržišta zaokupio predstojeći britanski referendum o članstvu u EU. Strahuje se da bi u slučaju britanskog izlaska Unija mogla mogla kliznuti u recesiju, što bi pak moglo prigušiti potražnju za naftom.

"Zbog toga su neki tržišni sudionici odlučili pričekati a rast cijena nafte zakočen je", tumači Olivier Jakob iz Petromatrixa.

"Šira slika trenutno pokazuje da su na cijene nafte utječe opća nesklonost riziku na tržištima povezana u prvom redu s mogućnošću izlaska Britanije iz EU", slaže se Ric Spooner iz sydneyskog CMC Marketsa.

Dodatni su uteg tržištima u srijedu bili i jučer objavljeni podaci Američkog naftnog instituta (API), koji su neočekivano pokazali rast zaliha sirove nafte u prošlom tjednu, i to za 1,2 milijuna barela. Analitičari su očekivali njihov pad za 2,3 milijuna barela.

U Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA) procjenjuju pak da je tržište nafte sada uravnoteženo s obzirom na neplanirane zastoje u proizvodnji i na snažnu potražnju, osobito iz gospodarstava u nastajanju. Za početak 2017. ponovo pak najavljuju višak ponude.

Odvojeno je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila da je referentna cijena barela košarice njezine nafte u utorak iznosila 45,64 dolara, što znači da je pala za 61 cent u odnosu na prethodni trgovinski dan.