Cijene nafte prekoračile su u srijedu na međunarodnim tržištima 101 dolar, uz strahovanja trgovaca da bi novi val sukoba na Bliskom istoku mogao produljiti razdoblje smanjene opskrbe i ugroziti i ′krizna′ rješenja u blizini blokiranog Hormuza.

Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 3,19 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 101,11 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 2,97 dolara, dosegnuvši 96,00 dolara.

Cijene sirove nafte u terminskim ugovorima tako su sustigle cijene sirove nafte i goriva na fizičkom tržištu koje su psihološku granicu od 100 dolara za barel već probile, napominje Reuters.

Trgovci su sve češće prisiljeni mijenjati procjene koliko bi još dugo opskrba s Bliskog istoka mogla biti ograničena zbog krize u regiji i opetovano prekoračenje granice od 100 dolara po barelu zrcali te promjene, objašnjava Ole Hansen iz Saxo Banke.

U noći s utorka na srijedu SAD je izvijestio da je ponovo napao iranske naftne tankere, a iranska vojska objavila je nekoliko sati kasnije da je je ispalila balističke projektile na američku bazu u Jordanu. Meta iranskih napada bilo je i deset brodova.

Pred sam kraj kolovoza, u tjednu prije novog vala sukoba, kroz Hormuški tjesnac prolazilo je otprilike osam do devet milijuna barela nafte dnevno, dvostruko više nego u prethodnom tjednu, prema riječima Claudija Galimbertija, glavnog ekonomista tvrtke Rystad Energy. Sada prolazi manje od dva milijuna barela dnevno.

„Čini se da sudionici na tržištu u cijene uračunavaju mogućnost dugotrajnijeg sukoba na Bliskom istoku, kao i rizik da bi najnovija eskalacija vojnih napada mogla poremetiti tokove nafte iz regije", objašnjava pak Hamas Hussain iz Capital Economicsa.

Ključni je rizik, po njegovu mišljenju, moguće smanjenje pretovara nafte s broda na brod u Omanskom zaljevu koje je dosad bilo ključno za opskrbu svjetskih tržišta i za zauzdavanje cijena.

Oružane snage jemenskog pokreta Ansar Allah napale su pak ovog tjedna energetska postrojenja u Saudijskoj Arabiji, što je izazvalo požare na naftnim postrojenjima i zaprijetilo širenjem sukoba. Napadi također ugrožavaju transport sirove nafte kroz Crveno more, koje je služilo kao glavna alternativna ruta tranzitu kroz Hormuz.

Skupo gorivo

Na fizičkom tržištu barel nafte marke Brent stoji od 3. rujna više od 100 dolara, prema podacima LSEG-a. Fizička tržišta brzo reagiraju na poremećaje u opskrbi jer kupci moraju izaći na tržište u potrazi za alternativnim pošiljkama.

Potrošači su, pak, već veći dio ove godine plaćali za naftu preko 100 dolara kupujući goriva poput benzina i dizela budući da su sukobi izazvali globalnu krizu u preradi i naglo poskupljenje goriva, čak i u odnosu na sirovu naftu.

Dizelom se u terminskim ugovorima na europskom tržištu u srijedu trgovalo po cijeni od oko 199 dolara po barelu. Cijena mu se nije spuštala ispod 100 dolara po barelu još od početka rata s Iranom.

Rafinerijske marže za dizel, razlika u njegovoj cijeni u odnosu na cijenu sirove nafte, bilježe tako povijesno visoke razine od kolovoza, a prvog dana rujna bio je skuplji od nafte čak 78,90 dolara po barelu.

Usporedbe radi, razlika je lani u prosjeku iznosila 21 dolar, a u 2024. godini 19,52 dolara, napominje Reuters.

„Izgledi za srednje destilate, poput dizela, mlaznog goriva i loživog ulja, i dalje ukazuju na vrlo tijesnu opskrbu na tržištu, što povećava rizik od daljnjih naglih skokova cijena", upozorava Hansen iz Saxo Banke.

I cijena benzina u Europi drži se od ožujka iznad 100 dolara. Na početku mjeseca barel benzina bio je čak 60 dolara skuplji od barela nafte.

U SAD-u su potrošači prošli vikend, uoči Praznika rada, plaćali najvišu cijenu benzina otkada se prate podaci. Dizel je pak najvišu cijenu dosegnuo prošli tjedan.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u utorak bio skuplji za čak 6,34 dolara i stajao je 107,46 dolara.