Cijene nafte približile su se u petak razini od 79 dolara budući da se fokus trgovaca ponovo usmjerio na prijetnju eskalacije napetosti na Bliskom istoku i na procjene da će vodeći proizvođači izbacivati na tržište manje barela i u 2024.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 1,34 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju i iznosila je 78,76 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,20 dolara višoj cjeni, od 74,1 dolar.

U četvrtak tržišta je uznemirio nagli rast zaliha u SAD-u u prošlom tjednu, za 3,6 milijuna barela, po vladinim podacima, raspirivši zabrinutost za potražnju, i to u razdoblju rekordne proizvodnje.

SAD će u ovoj godini proizvoditi 1,4 milijuna barela dnevno, s udjelom u opskrbi iz neovisnih proizvođača od 66 posto, navela je u najnovijem izvješću Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Trgovce brine i veći broj zahtjeva za isplatom naknada za nezaposlene i posustajanje američke industrijske proizvodnje.

Na tržištu istodobno procjenjuju da će kineske rafinerije ublažiti tempo prodaje u zadnjim mjesecima u godini zbog slabije potražnje za gorivom i nižih marži.

U petak neki su analitičari posumnjali da su rasprodaje bile pretjerane, osobito s obzirom na eskalaciju napetosti na Bliskom istoku koja bi mogla poremetiti opskrbu naftom i na poruku SAD-a da će biti odlučniji u sankcijama Iranu.

Trgovce je ohrabrilo i zamjetno posustajanje inflacije u EU i eurozoni u listopadu, prema izračunima Eurostata, što bi moglo poduprijeti potražnju.

Brojni analitičari očekuju istodobno da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, u prvom redu Saudijska Arabija i Rusija, smanjivati opskrbu i u idućoj godini budući da je cijena barela u Londonu kliznula ispod 80 dolara.

OPEC je odvojeno objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u četvrtak pojeftinio 2,60 dolara, na 82,22 dolara.