Cijene nafte kliznule su u petak na međunarodnim tržištima prema 76 dolara pod pritiskom procjena trgovaca da posustalo zapošljavanje u SAD-u neće odvratiti središnju banku od podizanja kamatnih stopa.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 38 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 76,14 dolara. Na američkom tržištu barel se prodavao po 50 centi nižoj cijeni, od 71,30 dolara.

U fokusu tržišta bili su jutros podaci američke vlade, koji su pokazali pad zaliha sirove nafte u prošlom tjednu za 1,5 milijuna barela, snažniji no što se očekivalo, naznačivši solidnu potražnju.

Potražnja je već tjednima važna tema na tržištima zbog najavljenog podizanja kamatnih stopa u SAD-u i eurozoni koje već koči gospodarsku aktivnost.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) procjenjuje da će motor potražnje biti Kina, ali novi makroekonomski pokazatelji signaliziraju probleme u oporavku azijskog diva od strogih pandemijskih ograničenja, uz mlaku domaću i inozemnu potražnju.

U takvim je uvjetima raspoloženje na tržištu prigušilo osjetno usporavanje zapošljavanja u SAD-u u lipnju. Poslodavci su u prošlom mjesecu neto otvorili tek nešto više od 200 tisuća novih radnih mjesta, gotovo 100 tisuća manje nego u svibnju.

Trgovci pak strahuju da će američka središnja banka unatoč tome nastaviti s podizanjem kamatnih stopa kako bi obuzdala inflaciju.

Prema CME-ovom FedWatch Toolu, vjerojatnost da će Fed na sjednici krajem srpnja podići kamatne stope za 0,25 postotnih bodova zadržala se nakon objave izvješća o zapošljavanju iznad 90 posto.

OPEC je odvojeno objavio da je u četvrtak barel košarice nafte njegovih članica poskupio 94 centa, na 77,56 dolara.